Zagrebačka pivovara u doba NDH
U prve dvije godine Nezavisne Države Hrvatske svi članovi obitelji Alexander, vlasnika Zagrebačke dioničke pivovare koji su ostali u Zagrebu zatvoreni su, maltretirani i poslani u logore pa je u takvim okolnostima Samuel David Aleksander i umro. Zagrebačka dionička pivovara prešla je u vlasništvo Povlaštenog hrvatskog industrijskog i trgovačkog dioničkog društva (POHIT) koje je imalo više od 50 posto dionica.
Rad Zagrebačke pivovare u vrijeme NDH dijelio je sudbinu ostalih zagrebačkih tvornica u ratnom vremenu - piše povjesničarka Mira Kolar u članku „Zagrebačka pivovara do 1945. godine" u okviru velikog temata o pivo objavljenog u časopisu Matice Hrvatske, Hrvatska revija 2002. godine. U početku je proizvodnja piva i povećana jer je na području Hrvatske bilo mnogi njemačkih vojnika pa je 1941. godine radili s punim kapacitetom, što joj se nije dogodilo u prethodnih 15 godina. Ali to nije dugo trajala, nestašica hmelja i ječma vrlo brzo je usporila i otežala proizvodnju. U takvim uvjetima isplativost proizvodnje bila je bila je vrlo upitna. Pivo je bilo skupo, ali unatoč tome nije ga bilo na skladištima jer je potražnja zahvaljujući njemačkim vojnicima bila velika. S druge strane, zarade radnika, Uredbom o oblikovanju cijena i nadnica bile su vrlo niske što se samo djelomično nadoknađivalo prehranom u radničkoj kuhinji pivovare.
Uskoro, zbog ograničene potrošnje električne energije i sve slabijeg dotoka ječma kao osnovne sirovine, proizvodnje je pomalo zamrla. Pivovara je postala tvornica koja je radila samo onda kada je imala što i čime preraditi.
Zanimljivo je da je pivovara financijski do kraja rata ostala vezana uz Hrvatsku ekskomptnu banku, koja je 1928. godine pretvorena u Jugoslavensku udruženu banku, a od 1941. preimenovana u Hrvatska udružena banka d.d. Njezin predsjednik je i u tome zadnjem razdoblju bio dr Stanko Šverljuga protiv kojega je u jesen 1945. godine podignuta optužnica po čl. 9 Zakona o suzbijanju špekulacija i privredne sabotaže i čl. 10 Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države. Zbog toga su konfiscirani i Hrvatska udružena banka i sva poduzeća s kojima je ona bila u užoj poslovnoj vezi. Tako je u korist države oduzeta i Zagrebačka pivovara te sve ostale Alexanderove tvrtke zagrebačka Tvornica ulja d.d., ugljenokop d.d. Mirna u Radoboju i Bregima i druga.
Okružni narodni sud grada Zagreba, piše Mira Kolar u članku „Zagrebačka pivovara do 1945. godine" u okviru velikog temata o pivo objavljenog u časopisu Matice Hrvatske, Hrvatska revija 2002. godine, zastupao je stajališta da dioničari materijalno odgovaraju za kaznena djela onih osoba kojima su povjerili upravu poduzeća u svojoj sferi. A Hrvatska udružena banka je financijski pomagala proizvodnju piva koje je kuhao okupator.
Prenosimo iz dvotjednika Agroglas broj 421 od 19. srpnja 2017
