Pivskim globusom: Rusija
Svi mediji prenijeli su vijest s margina Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiju: kafići u Moskvi, Novgorodu i u ostalim gradovima gdje su igrane utakmice po skupinama, ostali su bez piva jer se ugostitelji nisu dobro pripremili i naručili veće količine omiljenog napitka navijača gotovo svih reprezentacija. Jesu li tome razlog visoke temperature i suho vrijeme zbog čega se moglo piti više nego što se procijenilo ili su ruski birtaši mislili da će gosti trusiti votku kao alkoholni brend zemlje domaćina, navijače suhih grla nije briga - oni su ostali bez užitka i to je ono po čemu će pamtiti ovaj mundijal.
Analitičari navode kako bi jedan od razloga lošeg planiranja mogla biti statistička činjenica da Rusi od 2011. godine nešto manje traže pivo jer ga je vlast tada službeno klasificirala kao alkoholno piće, što je dovelo do povećanih poreza, strožih pravila reklamiranja, zabrane prodaje na mnogim javnim mjestima, ograničenog vremena prodaje i drugih zakonskih odredbi kao što je primjerice, ograničenje veličine PET boca u koje se pakira pivo na 1,5 litara.
Pivo se do tada vodilo kao “supstanca pogodna za korištenje u ishrani”, a zbog niskih cijena, dostupnosti i zakonskih olakšica u razdoblju od 1995. do 2010. utrostručilo je potražnju i zbog raširenog alkoholizma među Rusima svrstano uz pića koje čini ozbiljan javnozdravstveni problem naciji. Prosječno, svaki Rus popije 77 litara piva godišnje. Pije ga 57 posto stanovništva, najviše dobna skupina od 25 do 45 godina, trećina najmanje jedanput tjedno, a najradije iz staklene boce. Najtraženije domaće marke su Baltika, Zhigulevskoye i Klinskoye. Najviše se pije na Uralu, u sjeverozapadnim krajevima i u centralnoj Rusiji. Ruskim tržištem vladaju veliki pivski igrači: Carlsberg, Sun InBev, Heineken, Efes, SAB Miller i drugi.
Proizvodnja premašuje sto milijuna hektolitara godišnje, ali kontinuirano pada. Samo je Carlsbergu, koji u vlasništvu ima najpopularniji ruski pivski brend Baltika, prošle godine obujam proizvodnje pao za 14 posto.
Rusi, kao i većina slavenskih naroda, alkoholno piće od vode, ječmenog slada i hmelja nazivaju pivom. Prvi spomen piva na području današnje Rusije pronađen je tijekom iskapanja u srednjevjekovnom Novgorodu. U zapisu se govori se o jakom opojnom piću napravljenom od meda i piva. Bilo veoma cijenjeno, služilo je čak i za plaćanje poreza. Pivo i medovina bili su ritualna pića, konzumirala za veće religijske obrede. Kuhalo se u bakrenim kotlovima i glinenim vrčevima, prvenstveno u ožujku i studenom, a burad s pivom se skladištila u ledu. Središtima kuhanja postali su samostani.
U 9. stoljeću pivarstvo je bilo rašireno u Kijevskoj Rusiji i okolici Novgoroda. Prema legendi, kijevski Veliki knez Vladimir odbio je ponudu islamskih misionara da prijeđe na islam i kao razlog naveo da islam zabranjuje pijenje alkoholnih pića, a on se nije htio odreći svog omiljenog napitka od slada i hmelja.
Prenosimo iz dvotjednika Agroglas b roj 446 od 4. srpnja 2018.
