Pili su ga faraoni

Pivo su prvi puta potanko spomenuli Sumerani prije više od pet tisuća godina. U sačuvanim zapisima na glinenim pločicama spominje se više od 20 vrst piva s receptima za njegovo kuhanje. Središnju ulogu u sumerskoj kulturi imala je vrsta 'sikaru' koja se upotrebljavala u slavu bogova, kao plaća radnicima i kao hrana bolesnicima. Vjerovali su da je njegovo opojno djelovanje duhovni doživljaj. Sikaru je, zapravo, bio tekući kruh.

Sumerani bi žitno sjemenje nakvasili i pustili da proklije zatim bi ga grubo samljeli u brašno i od njega napola ispekli kolačiće koje bi namočili i izmrvili u velike glinene lonce s vodom i ostavili da fermentira nekoliko dana. Gusto piće bi začinili medom i datuljama, a društvo okupljeno oko vrča pilo bi ga slamkom od trske kako bi izbjegli ljuske i druge ostatke. Bogati Sumerani nosili bi vlastite slamke ukrašene zlatom.

Pravljenje piva bio kućni postupak, kuhalo u kolibama napravljenim od blata i trske s jamom na podu za peć, rogožinom i nekoliko zemljanih posuda. Kao mlin služila su dva plosnata kamena. Umijeće su razvile tek srednjoistočne civilizacije kada se pivo kuhalo za potrebe vojske, hramova i dvoraca. Iskapanju u Uru, koje danas pripada Iraku, otkrila su veliku pivovaru koja potiče iz Babilonskog razdoblja, između 2000. i 539. godina prije Krista.
No, pivo je nastalo znatno prije prvih zapisa, mnogi mise da njegova postojbina Srednji istok i Egipat. Na to ih navode košare pune žita pronađene uz zlato i drugo blago u faraonskim grobnicama i pretpostavka da je ječam bio namijenjen više varenju nego pečenju. Ali, ni to ne znači da je pivo nastalo upravo tamo jer se varenje alkoholnih pića neovisno razvilo gotovo u isto vrijeme diljem svijeta. U Africi su upotrebljavali sirak i proso, u Kini proso i rižu, u Meksiku su slavili bogove piva, brazilski Indijanci proizvodili su tamna pića s okusom dima od korijena manioke i žita pečenog na vatri od bjelogoričnog drva. Južnoameričke su Indijanke pripremale chichutako da bi sažvakale kukuruzna zrna, pljunule ih u lonac, pomiješale to u kašu s vodom i ostavile je da fermentira. U pećini, u zapadnom Teksasu pronađeni su ostaci davne pivovare čime je dokazano da se pivo pripremalo i u Sjevernoj Americi.

Neki povjesničari, navodi Brian Glover u 'Svjetskoj enciklopediji piva' tvrde da je pivo bilo tako važan izvor hrane i da je imalo tako važnu kulturnu ulogu da su ljudi napustili nomadski način života kao lovci i skupljači te naselili kako bi obrađivali zemlju. Veći dio žitarica nisu uzgajali za jelo već za pravljenje piva jer je potreba za opojnim pićem bila, možda, jedna od prvih uljudbenih utjecaja na čovječanstvo.

Pivo je, nedvojbeno, kao društveno piće imalo presudnu ulogu u i drevnoj prehrani kao važan izvor bitnih aminokiselina i vitamina.

Preuzimamo iz dvotjednika Agroglas broj 386 od 16. ožujka 2016.