Peti element

Domaća pivska scena od prosinca prošle godine obogaćena je novim nefiltriranom i nepasteriziranom American Blonde Ale pivom naziva "ABA 5th Element", osmišljenom i proizvedenom klasičnim manufakturnim načinom u pogonima Pivovare Daruvar. Prvo je to pivo tip ale skuhano u jednoj industrijskoj pivovari u Hrvatskoj što je posve neobično.

Takva se piva, naime, rade u malim pivovarama,  a daruvarska ima kapacitet od 200 tisuća litara. Peti element za sada je dostupno u samo nekoliko zagrebačkih kafića, a kako potražnja bude rasla taj boj će se širiti. Zbog kratkog roka trajanja od svega nekoliko tjedana nema ga i neće ga biti u trgovinama, a ne može se nigdje popiti čak ni u Daruvaru. Riječ je pivu gornjeg vrenja što znači da ima više hmelja i da su arome snažnije pa je tržište za ovu vrsta piva ipak ograničeno jer potrošači traže okuse na koje su navikli, a to su lageri.

Zbog toga su se u Daruvaru odlučili na nešto između i odabrali stil "blonde" što znači blaža varijanta ale piva s nešto manje hmelja i manje arome što je svakako dobro došlo jer se kultura uživanja u pivu u Hrvatskoj tek razvija.

U Pivovari Daruvar ističu kako potrošačima ne žele dati samo pivo već pričati priču o ljubavi prema pivu zasnovanu na tradiciji dugoj 174 godine. Zato se pivo zove Peti element po glasovitom futurističkom filmu Luca Bessona iz 1997. godine s Bruce Willsom, Gary Oldmanom i Milom Jovovich u glavnim ulogama.  Pivo na tržište ide u bocama koje su napuštene prije dvadesetak godina s pet različitih etiketa na kojima su prikazana osnovna četiri počela - voda, zrak, zemlja i vatra, te ljubav kao peti element. Na svakoj etiketi prevladava jedna boja, u središtu je dotični simbol, a na poleđini je etiketa na kojoj je otisnuta mala priča o pojedinom elementu. Tako se može dogoditi da svatko u društvu za jednim stolom dobije različiti znak - jedan vodu, drugi zemlju, treći zrak, četvrti vatru, a peti ljubav - i eto ti dodatne zabave ako društvo ima volje i mašte.

Pivo tipa ale drugi je dosta rašireni tip piva. To je, rekli, smo  pivo gornjeg vrenja za koje u Engleskoj kažu top fermenting beer, a u Njemačkoj Altbier - Obergerige bier. Za alkoholno vrenje se koristi čista kultura pivskog kvasca vrste, vrenje započinje pri višoj temperaturi sladovine (10 °C) i završava na  25°C, pa se takvo vrenje naziva "toplo vrenje". Kvasci na kraju vrenja isplivaju na površinu mladog piva pa otud nasziv gornje vrenje. Nakon odvajanja od kvasca, mlado pivo odležava i dozrijeva pri 20 stupnjeva, kraće od lager piva. 

Ale piva piju se topla (20°C) i nikako ne bi trebala biti ledena.  Neke vrste ovog tipa piva  natočene u čašu, stvaraju minimalnu i nestabilnu pjenu, dok druge  tvore gustu, visoku i stabilnu pjenu. Praznijeg su okusa u usporedbi s lager pivom, pa su neke vrste po okusu, piše prof.dr Vladimir Marić, sličnije vinu nego pivu. Različite vrste ale-a, ovisno o kakvoći vode, slada, boje, gorčine, koncentracije alkohola i izvornosti tehnološkog procesa su: Mild, Bitter, Pale ale, Brown ale, Old ale, Barley wine, Scottish ale, Irisch ale, Belgian ale. Njemački Altbier razlikuje se od engleskog ale-a po tome što se glavno vrenje vodi pri 18 - 22°C, a odležavanje pri 0 - 8º C (Koelsch).

Posebnu skupinu ovih piva su crna britanska piva porter i stout (Guinness), koja imaju izuzetnu punoću,  sladnu aromu, gustu i stabilnu pjenu. Ale piva osobito su popularna u craft pivarstvu.

Prenosimo iz dvotjednika Agroglas broj 356 od 21. siječnja 2015.