O napitku ili piću
Piće nije ništa manje potrebno od jela, da bi tijelo vlažilo i da bi vlažnost koja iz tijela istječe ili nestaje, opet povratilo i grublju hranu preraditi pomagalo.
Umjereno pijenje vina unutrašnju snagu tijela osvježava, osobnu toplotu pojačava, vlažnost u ravnotežu dovodi a isto tako je putem znoja i mokraće i pročišćava, tijelu živež dodaje, tek na jelo i moć probave potiče i duh, navlastito u onih s blagom kompleksijom, bodri. Neumjereno pak pijenje vina sva osjetila tijela ljudskoga, unutrašnja i vanjska, oštećuje, oštroumlje zatire i oštrinu i ljepotu misli zatomljuje i tupom čini, mozgu i živcima odveć škodi, drhtanje udova, grčeve, šlog, infarkt i iznenadnu smrt uzrokuje.
.....
Pivo ima biti od dobrih žitarica, dobro kuhano, čisto ni previše mlado, ni previše staro, da ne bi imalo okus po octu. Pivo osnažuje nerve i tetive, daje dobro boju, iz želuca i crijeva lako istječe, u vrijeme vrućina pomaže, dobro žeđ gasi i tijelu našem nije ništa manje od vina zdravo. Pivo, posebice ono hamburško, osim toga što grije i hrani, osim što nosi dosta toga od pšenice i ječma, ima određenu sposobnost zacjeljujuću i ljekovitu, koju od hmelja dobiva.
A da je to piće veoma zdravo žiteljima i narodima ovih sjevernih krajeva, svjedoči i lijepa boja koju ljudi imaju, plemeniti stas, te svježe i zdravo držanje tijela. Zato rijetko naši ljudi pate od kostobolje il reume, mada im ponekad muke zadaju bijelo pranje, sipljivost i bolovi u bedrima. Ali, onaj koji bi se pivom do pijanstva prepunio i prepio, taj će veliku štetu zbog toga trpjeti: recimo snažan osjećaj glavobolje, nadimanje trbuha i hladne bolesti koje iz toga proizlaze; tako je dakle puno gore opiti se pivom nego vinom, naročito onda, kad su naša tijela puna limfe ili sluzi, vlage i iscjedaka. Inače je opijanje vinom teže od opijanja pivom. Ali kako postoje mnoga i različita piva, na svakome ostaje da na svoje zdravlje dobro pazi i pije ono pivo koje će mu biti najugodnije.
…..
Vama pak nikakva voda, ni dobra, ni zla, za zdravlje nije blagotvorna, osobito u predjelima ovim sjevernim, gdje su tijela ljudska veoma podložna bolestima i nedaćama koje uzrokuje vlažnost. Ako biste ipak zbog različitih potreba morali piti vodu, onda je najprije skuhajte na tihoj vatri. Jer kuhanjem se sva grubost i nečistoća iz vode uklanja i sva se štetnost njezina ispravlja.61
61 „Regimen zdravlja“ Henrycha Rankovia, hrabrog viteza, namjesnika danskog kralja i veoma cijenjenog i od cara i kralja Rudolfa II., u prijevodu Adama Hubera iz Risenbacha (1546.-1613.), učitelja ljekarstva i sedam slobodnih umjetnosti, kojega je sam car Rudolf II. za liječnika svoga tijela na svoj dvor uzeo. Knjiga je najprije objavljena kod Daniela Adama iz Veleslavina, drugi put 1786. godine izdao ju je František Faustin Proházka (1749.-1809.). Naši ulomci su iz poglavlja VIII. i V. Dansko porijeklo autora je vidljivo iz toga što hvali hamburško pivo – o češkim pivima naime nisu imali informacija.
S češkog preveo Mato Pejić
Prije otprilike jednog desetljeća završili smo serijal Velika češka pivska knjiga, autora Zdeněka Suse, u prijevodu našeg urednika Mate Pejića. Precizno – od travnja 2009. do siječnja 2011. iz tjedna smo u tjedan objavljivali iznimno zanimljive priče iz ove osebujne knjige, a između uvodnog članka i završnog razgovora s autorom, stalo ih je ukupno 88. No, to nisu bile svi tekstovi iz knjige – tamo ih je čak 120, a neke smo iz raznoraznih razloga izostavili. Sada, desetljeće kasnije, Češka je televizija objavila serijal u kojeg doktor Susa (Zdeněk Susa je poznati češki pneumolog, vlasnik malog izdavačkog poduzeća, evangelički pastor i iznimno aktivan član društva prijatelja piva Old Beer Club), a nakon toga probrane je tekstove ukoričila u knjizi Pivní putování (Pivska putovanja), u kojoj su i mnogi članci iz one prve knjige, Velike češke pivske knjige, neki prerađeni i skraćeni, a drugi u integralnom obliku. Nama je to pak prilika da objavimo i prijevode onih tekstova, koji nisu ušli u izbor prije deset godina. A vjerujte da su vrijedni objavljivanja.
