Božićno slavi 26. rođendan

I ovog blagdana uživamo u Božićnom pivu Zagrebačke pivovare. Ispijamo dvadeset i šesto izdanje specijalnog piva koje odlikuje veća punoća i gustoća, više okusa, tamnija boja i više alkohola. Jest da doživljaj kvari činjenica da ga posljednjih godina pune i u plastične dvolitrenke što specijalnim pivima nikako ne priliči, jest da bi okorjele pivopije istančanog ukusa, iskustva i znanja mogli žustro uči u debatu jer je ponuda zimskih piva sve bolja pa možemo uspoređivati, ali ja ću taj odnos multinacionalne kompanije prema vrijednom projektu nacionalnog brenda ostaviti za neku drugu prigodu i vrlo rado naručiti Božićno iz Zagrebačke pivovare jer, jednostavno, volim to sezonsko raznovrsje. 

Kao što s proljeća čekam prve jagode, s ljeta lubenice, s jeseni pečenjake i kestenje tako s nestrpljenjem čekam prosinačke blagdane kada ću naručiti Božićno pivo koje će se razlikovati od onoga što inače pijem ne samo okusom, mirisom, gustoćom, bojom i jačinom nego i bocom, etiketom i čepom.
Spravljanje posebnog blagdanskog piva počelo je još pet stoljeća prije Krista, a prve količine skuhane su na sjeveru Europe, u skandinavskim zemljama. Običaj se kasnije proširio u zemlje njemačkog govornog područja gdje se naziva Weihnachtsbier te Englesku i Irsku s nazivom Christmas. Pripremanje posebnih božićnih piva tamo se smatra sastavnim dijelom božićnih običaja. Prvo Božićno pivo Zagrebačka pivovara ponudila je kao dar svim istinskim pivoljupcima 1990. godine i od tada svakog studenog, na policama trgovina te u pivnicama i kafićima, osvane novo izdanje tog specijala. Ovogodišnje Božićno promovirano na Zrinjevcu u okviru manifestacije "Advent u Zagrebu" u pravom blagdanskom raspoloženju.  Proslavu 26. rođendana Božićnog piva upotpunila je izvedba božićnih pjesama u interpretaciji Vanne, Ivane Rushaidat, Ante Gele i benda.
Svake godine na boci Božićnog piva nalazi se nova etiketa s motivima Božića, blagdana, Zagreba ili zime, i to uvijek drugog autora. Redom su to sve doajeni hrvatskog slikarstva ili, u posljednje vrijeme mladi, ali već etablirani likovni umjetnici. Autor prve etikete bio je zagrebački slikar Antun  Mateš, a motiv jedan od simbola Zagreba - spomenik bana Jelačića. Etike su o ovih četvrt stoljeća osmišljavali još Ivan Lackovića Croata, Zlatko Kauzlarić Atač, Vasilije Jordan, Vasko Lipovac, Vjekoslav Vojko Radoičić, Željko Kipke, Matko Trebotić, Rudolf Pater, Bruketa&Žinić, Zlatan Vrkljan, Zlatko Kaularić, Ivan Lovrenčić, Mladen Veža, Livijo Rahj, Ivica Propadalo, Marko Tadić, Miron Milić, Mladen Donadini, Zlatan Vehabović, Manuel Šumberac, Rene Bachrach Krištofić, Mladen Donadini, Miron Milić,Saša Šekoranja a ove godine Ivona Jurić.

Prenosimo iz dvotjednika Agroglas broj 380 od 23. prosinca 2015.