Březnica

Kada je 1506. godine Zdeněk Malovec iz Chejnova od Vaclava Zmrzlika iz Svojšina kupio vlastelinstvo Březnica, pivovara je tamo već postajala. To je najstariji pisani spomen o njoj, ali to još ne govori ništa o osnivanju pivovare. U kronici iz 1590. godine navodi se da „pivovara jeste kod dvorca, u kojoj se pivo kuha,

a proizvodi bijeloga piva dvadeset i četiri vjertela*, na godinu se ječmenoga piva uvari četiri vjertela, patoke nekoliko uvaraka, kako kada, više ili manje. Uz tu pivovaru pod istim krovom nalazi se i podrum za vrenje, prostrana sušara, i gumno se tu nalazi, i zidana varionica, kotao veliki i sve potrepštine koje uz to idu. U toj su pivovari tavani za slad, hmelj, pa i hambari za svakojake žitarice, nasuprot pivovari podrum na dvoje pregrađen, bilo za stara, bilo za kakva druga piva, prostran za mnoštvo buradi, hmeljarnik nedaleko dvorca postoji u kojem se uzgaja za potrebe pivovare, a već prema urodu se nekoliko velikih kopa** i prodati može."

Bilo je to već u vrijeme kada su gospodari iz Lokšana bivšu utvrdu preradili u udobni renesansni dvorac. Očito je da je březničko vlastelinstvo bilo dobro opremljeno svim pivovarskim potrepštinama i temeljilo se na pivovari, kao na sastavnom dijelu renesansnog životnog stila. Ali, da ne bismo izazvali utisak da su lokšanska gospoda bili samo sladostrasnici i ispičuture, moramo naglasiti da je iza njih ostala na dvorcu i Lokšanska biblioteka - najstarija renesansna knjižnica u Češkoj.

Nakon Bijele gore bilo je neophodno izvlastiti Lokšansko vlastelinstvo zajedno s pivovarom, a kako je vrlo primamljivo, dopalo je osobno kraljevom prokuratoru Přibiku Jeníšeku iz Újezda. Kasnije su tu stolovali Kolovrati Krakovski na nakon njih ugarski rod Palfyovih iz Erdöda, od kojih je imanje konfiscirano 1945. godine. Za plemenitaških vlasnika bila je pivovara povremeno iznajmljivana, a nekad su njom upravljali sami vlasnici. Višekratno je modernizirana i proširivana, posljednji put nakon požara 1906. godine.

Poslije 1945. godine pivovaru su čekale razne reorganizacije, ali unatoč tome kuhala je dobro i traženo pivo, te prolazila bez vidljive štete. Gora vremena nastala su nakon 1989. godine. Opirala se privatizaciji, zanimanje za pivovaru pokazivao je i znameniti kladenski poduzetnik Vladimir Stehlik, ali kad se njegov kladenski poslovni imperij počeo urušavati, prestao je koketirati s Březnicom. Proi8zvodnja se devedesetih godina stalno smanjivala, a pivovara je već bila pred zatvaranjem; s 35 tisuća hektolitara 1955. godine proizvodnja je pala na ispod deset tisuća hektolitara 2004. godine. Onda se otrgla s dna zahvaljujući jednoj američkoj kompaniji. Slijedeće 2005. godine trećina proizvodnja otišla je u izvoz, a kuhalo se ponovo više od deset tisuća hektolitara.

Danas březnička pivovara kuha osam vrsta piva, među kojima je posebno zanimljivo pšenično pivo, koje ovdje ima dugu tradiciju, „ponoćno pšenično pivo" (tamno), a tu je i dvadesetitropostotni porter, koji ima devet posto alkohola. Sva březnička piva zovu se Herold. Posljednjih godina imaju i engleska imena i uopće engleski jezik prevladava u ovoj pivovari. Kad pogledate web stranicu pivovare, tamo ćete naći samo verziju na engleskom jeziku, s nadnaslovom „Herold Březnice Castle Brewery" (samo ne znam kako se speluje ono „ř").

Nakon razgledanja pivovare poći ćemo u pivovarsku restauraciju u gradu ili posjetiti dvorac sa zanimljivim zbirkama, uključujući Lokšansku biblioteku. Dvorac okružuje lijep park, koji mami na odmor. A onda na kolodvor, pa preko Blatne i Nepomuka dolazimo do Plznja. I večer koju imamo pred sobom također je večer našeg hodočašća. Putem k plzenjskom kolodvoru spazit ćemo siluetu plzenjskih pivovara - mjesto našeg starta i cilja.

*Vjertel (věrtel), stara češka mjera za površinu (719 četvornih metara - 0,072 hektara) i za zapreminu. Kao mjera za zapreminu koristila se za mjerenje sipkih tvari, prvenstveno žitarica, a bila je uobičajena u pivarstvu. Naziv dolazi od njemačkoga viertel, četvrtina korca (korec), stare mjere za žitarice. Korec je sadržavao četiri vjertela, a vjertel četiri četvrtine. Vjertel je bio i naziv za pivsko bure, koje je sadržavalo četiri vjedra. (Op. prev.)

**Kopa, stara mjera (op. prev.)

Preveo Mato Pejić