Tehnička smotra bila je prilog Vatrogasnog viestnika, glasila Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice, a u broju 8 iz daleke 1896. godine objavila je članak inspiriran posjetom tada još posve novoj Zagrebačkoj dioničkoj pivovari.
Cilj članka bio je upozoriti na opasnost od požara u industrijskim pogonima, pa autor (izvjesni M. K.) sugerira upravi Pivovare da osnuje dobrovoljno vatrogasno društvo, no iz teksta doznajemo zorne detalje o tvornici i svim njezinim dijelovima. U svakom slučaju veoma zanimljivo štivo.
Evo tog članka:
Dozvolom ravnateljstva zagrebačke dioničke pivovare dade mi se zgoda, te sam mogao sa frekventerti gimnastičkoga tečaja, koji su polazili i vatrogasni strukovni tečaj, razgledati zagrebački u istinu veličajni industrijalni zavod, mora se priznati, prve vrsti u našoj domovini.
Želio sam, da se novi pioniri vatrogastva u našoj domovini upoznadu s najnovijom uredbom tehničkoga napredka u takovom zavodu; znam, da bi jim na tom polju danas ili sutra i to izkustvo moglo biti od koristi.
Ljubezno i susretljivo nas dočekaše u pivovari članovi ravnateljstva i uprave, u kojoj su pročelnici ugledni domaći veleobrtnici gg. Gustav vitez Pongratz i Petar Dragutin Turković. Bijaše to dne 11. ožujka t. g. poslje podne.
Na velikom se prostoru nalaze razne liepe sgrade dakako samo u tvorničku svrhu sagradjene kao što su:
Sve te sgrade podignute su temeljnom glavnicom od 600.000 for.; gradnje su započele u svibnju g. 1892. i do konca iste godine tako dospjele, da je već početkom g. 1893. započela fabikracija slada a glavni proizvod tvornice pivo došao u promet u srpnju g. 1893.
U tvornici su tri parna kotla, tri stalna parna stroja i dva stroja, koja proizvadjaju na jednu uru 60.000 kalorija studeni. Potonji služe i za proizvadjanje umjetnoga leda a mogu u razdobju od 18 sati proizvesti 4.800 kilograma umjetnoga leda. Prostrani podrum, u kojem je smješteno pivo, ima devet cievi, kojimi se iz gornjih spratova spušta pivo u velike bačve. U podrumu je dakle smješteno posudje, u koje može stati 18.500 hektolitara piva.
A još su dva podruma za vrienje. U ovih potonjih jesu posude za vrienje i sve sprave za proizvadjanje slada najnovijega sustava. u posebnoj prostoriji je električni stroj služeći za razsvjetu a isto tako za prenašanje električne sile ter baterija akumulatora sa 60 počela. U istoj sgradi je motor sa mehaničko izpiranje bačava i sudova. Pivovara imade vlastiti vodovod, kojega reservoir za vodu ima 1000 hekt. sadržine. U onoj sgradi, gdje se pivo vari, nalaze se sušione, spremišta za ječam, hmelj i t. d. Tu je nagomilana velika zaliha tvoriva za pivo i slad.
Sve sgrade i unutrarnje prostorije solidno su gradjene pogledom na sigurnost proti požaru a ovu sigurnost znatno podupiru i vrlo shodno izvedeni žicovodi električne razsvjete i dva vodovodna vodopusta, od kojih je jedan smješten spreda pred strojarnicom a drugi straga sgrada u blizini staja.
Medjutim izkustvo nas uči, da se i u najsigurnije gradjenoj sgradi može dogoditi nesreća od požara, osobito onda, ako se gdje nalazi znatna količina goriva materijala a tim više u takovu veliku zavodu, gdje se dan i noć radi. Jer tu se nalaze velika skladišta ječma i hmelja, tu su radionice, bačvarije i smola za oblievanje bačava smolom, a ovo je leglo požarne pogibelji svake pivovare.
Osim toga ovdje se pokreću strojevi neprekidno vatrom i parom, dakle dobrim slugama a nepouzdanim gospodarima, a da i nespomenem slučajeve samoupale, neopreznosti a gdje kada i zlobe, koje mogu biti uzrokom požaru.
Tako razmišljah nakon pregledbe i dodjoh do uvjerenja, da bi vrlo dobro bilo, kad bi vlastnici pivovare osnovali jedan odjel stalne vatrogasne straže, koja bi u svako doba bila u pripravi sa potrebnimi gasili i pomagali. Takovu sačinjavali bi tvornički radnici, koji bi se postupno za vatrogasnu službu uvježbali te izmjence istu obavljali, kako je to u mnogih sličnih pivovarah već davno uvedeno i kako je to i kod nas u tvornici tkanina u Dugojresi i u tvornicah riečkih petroleja, riže itd. Sa zadovoljstvom ostavismo taj po glavni grad Zagreb znameniti zavod sa željom, da se uzdrži i prošili u korist poduzetnikâ a na ponos naše domaće industrije.
M. K..