U sklopu rekonstrukcije nekadašnje zgrade žitnice u češkom mjestu Rymicama, arheolozi Muzeja Kroměříž u podrumima su naišli na ostatke tehničke opreme pivovare, najvjerojatnije iz 17. do 18. stoljeća. To potvrđuje teoriju da je isusovački red, koji je upravljao imanjem Rymice, prije mnogo godina dodatno zarađivao proizvodnjom piva.
To je stara, prostrana zgrada u centru uz staru tvrđavu i novouređeno gospodarsko dvorište. Međutim, zgrada žitnice dugo nije bila u dobrom stanju i bila je prilično sramota za poznatije spomenike u Rymicama. Stoga je općina prošle jeseni krenula u njegovu potpunu obnovu, piše češki portal Idnes.cz.
Dok su građevinski radovi u punom jeku, prvo značajno otkriće već su otkrile arheologinje iz muzeja Kroměříž Pavlína Daňhelová i Petra Hnilová. U sklopu spasilačkih istraživanja u jednom od podruma nekadašnje žitnice naišli su na ostatke objekata stare pivovare.
"To bi moglo potvrditi našu hipotezu da je isusovački red ovdje proizvodio pivo", naglasio je Petr Hlavačka, etnolog i voditelj Muzeja na otvorenom Rymice.
Istraživači su ispod sloja gline otkrili ostatke takozvanog hvozda. "Bio je to objekt za sušenje sirovog slada", objasnila je Daňhelová. "Uglavnom je to bila struktura nalik tornju." Na njegovu lučnu konstrukciju rešetkasto su se postavljali podloge, a na njih dio proklijalog ječma koji se tu sušio. Ostali dijelovi bili su na višim katovima, vrući zrak je strujao kroz dimnjak.”
O sušari svjedoči i prizemni kanal toplog zraka s pečenom opekom ili otisak na stropu, što može upućivati na konstrukciju uređaja koji se penje na više katove. "U isto vrijeme, postoje vidljivi dodaci koji su napravljeni kasnije", spomenula je Daňhelová.
Arheolozi se više-manje bave samo građevinskim i tehničkim nalazima. Specifični predmeti vezani uz kuhanje piva ovdje nisu pronađeni.
Naprotiv, pronađeno je nešto renesansnih i baroknih pećnjaka. Prema riječima stručnjaka, nakon zatvaranja pivovare ovdje je djelovala pećarska i keramičarska radionica.
No, nalaz u susjednom, dubljem podrumu također upućuje na pivovaru. “Vjerujemo da je ovdje bila takozvana spilka, a to je dio gdje se odvijala fermentacija piva”, kaže arheolog. – O tome svjedoči prozorčić u kojem su gorjele svijeće. Ako su bile ugašene, pivar je znao da u prostoriji ima previše ugljičnog dioksida i da mora prozračiti.”
Isusovci iz kolegija Olomouc kupili su imanje Rymice sredinom 17. stoljeća. Nejasno je kada je točno i pod kojim uvjetima ovdje radila pivovara. No, o njezinoj prisutnosti svjedoče i pisani dokumenti. Poslovanje gospodarskog dvorišta i pivovare predstavljalo je izvor prihoda za isusovce, objasnio je Hlavačka. Tada je bilo prilično uobičajeno da crkveni redovi kuhaju pivo. Pivovare nisu proizvodile ni približno toliko zlatne tekućine kao danas, ali su praktički svu proizvodnju imale pod jednim krovom.
– Ovdje je bilo gumno gdje je ječam klijao. Odatle je putovao u sladaru, gdje se sušio, zatim se masa mljela, miješala s vodom i hmeljem te puštala na kuhanje i vrenje“, opisao je etnolog proces proizvodnje piva.
Pivo se tada prodavalo uglavnom lokalnom stanovništvu. U arhivi je čak bilo zapisa da se kolegij Olomouc pitao zašto ne dobiva pivo iz Rymica. “Ispostavilo se da su mještani te godine bili toliko žedni da su popili sve pivo”, sa smiješkom će Hlavačka.
Isusovci su ostali u Rymicama do 1773. godine, kada je carica Marija Terezija ukinula red. Kasnije je posjed Rymice prodan grofici Erdödy, koja ga je pripojila posjedu Holešov. Unuka ove grofice udala se za grofa od Wrbna i obitelj Wrbno ovdje se bavila poljoprivredom sve do 20. stoljeća, prije nego što su im komunisti oduzeli imovinu. Zgrada je prije toga služila kao žitnica, u socijalizmu su u njoj bila skladišta za farmu mjesnog kolhoza, a postupno je propadala.
Općina Rymice sada je želi obnoviti u višenamjensku kuću do kraja listopada. "Ovdje će biti smješten općinski ured, a uključivat će dvorane za kulturna događanja, teretanu, prostore za lokalne udruge i restoran", opisao je gradonačelnik Rymica Martin Bartík.
Autor: Ondřej Holubec