Brewers of Europe, cehovska grupacija nacionalnih pivarskih udruženja, upravo je objavila izvješće za 2014. godinu, koje zapravo donosi statističke podatke za lanjsku godinu, Dakako, neke informacije naprosto je nemoguće dobiti, ali ipak ova brošura predstavlja respektabilan pregled stanja u pivarstvu Starog Kontinenta.
Publikacija donosi podatke za prošlu godinu, ali i usporedbi pregled od 2008. do 2013. godine u nizu kategorija, od ukupne proizvodnje i potrošnje, uvoza, izvoza, pa sve do poreznih davanja i zapošljavanja u industriji povezanoj s pivom, u 28 zemalja Europske unije, te Norveškoj, Švicarskoj i Turskoj.
„Brojke pokazuju znakove oporavka pivskog tržišta, koji su se počeli pojavljivati još 2012. godine, ali i dalje valja biti na oprezu," piše u uvodniku publikacije Demetrio Carceller, predsjednik udruženja The Brewers of Europe, i dodaje da na oprez posebno tjera trend povećanja trošarina na pivo, što ozbiljno ugrožava oporavak branše.
No, naznake oporavka ne znači i povećanje proizvodnje i potrošnje piva u promatranim europskim zemljama, nego amo manji postotak pada. Naime, i proizvodnja i potrošnja piva bile su lani manje od onih u 2012 godini. Također u dvjema trećinama europskih država prisutan je trend smanjenja potrošnje piva u ugostiteljstvu na račun plasmana u maloprodaji. Zanimljiva posljedica toga trenda je da je unatoč većim trošarinama prihod državne blagajne od piva ipak - manji.
Izravno zapošljavanje i izvoz ostali su donekle stabilni, nastavlja D. Carceller, što dokazuje napore pivara da održe svoje poslovanje. U uvjetima smanjenja domaće potrošnje pivovare se ve više okreću izvozu i mnoge su u tome uspješne. Broj pivovara i dalje se povećava, pa sada u Europi postoji više od pet tisuća njih, većinom mini pivovara, takozvanih kraft pivovara, čija popularnost potvrđuje da se ukus pivopija mijenja na bolje, odnosno da pivska različitost i raznolikost imaju sve više poklonika. Europska kultura i tradicija piva uostalom sve više su odličan mamac za turiste, pa pivski turizam postaje svake godine sve važniji faktor.
No, kod kraft pivovara podaci su poprilično diskutabilni, kako stoga što one praktično niču preko noći, tako i zato što zapravo ne postoji ni jedinstvena definicija kraft pivovare, pa je to za sada teško mjerljiva kategorija. Za čitav niz zemalja, među kojima je i Hrvatska, uopće nema podataka o kraft pivovarama, Česi, na primjer smatraju da imaju više od 200 mini pivovara, a brošura BOE navodi njih 67...
Upravo u mini pivovarama, odnosno revoluciji kraft pivarstva koja je zaludila čitav svijet, treba i gledati motor oporavka čitavog sektora, jer i povećanje izravnog zapošljavanja u toj grani privrede odnosi se na njih.
Podaci o potrošnji piva po glavi stanovnika također pokazuje nastavak pada, pa su tako Česi, koji, dakako, čvrsto drže prvu poziciju na toj ljestvici i na njoj su nedodirljivo daleko ispred svih, ipak pali na 144 litre godišnje. U klubu sto su samo još dvije države - Njemačka sa 107 i Austrija sa 106 litara per capita, a slijede Poljska, Litva, Luksemburg, Rumunjska, Finska, Irska, Latvija, te - na 11. mjestu sa 76 litara po glavi stanovnika godišnje. U petogodišnjem razdoblju, od 2008. godine do lani, potrošnja piva per caoita u Hrvatskoj je pala za devet litara, odnosno s 85 na 76 litara.
Tablice u godišnjem izvještaju BOE nude mnoge zanimljive podatke o proizvodnji i potrošnji, odnosu plasmana u ugostiteljstvu i trgovini, izvozu, uvozu, broju aktivnih pivovara, mini pivovarama i izravnom zapošljavanju, koje preporučujemo vašoj pažnji.
