Pivo - napitak bogova i puka (6) - Putovanje Slovačkom

  Povijest piva         Silvija Sitta         28.10.2009.
Pivo - napitak bogova i puka (6) - Putovanje Slovačkom
Za vrijeme zajedničkog češko-slovačkog državnog suživota, država u srcu Europe kako je nazivana bivša Čehoslovačka bila je tradicionalno podijeljena na pivsku Češku i vinsku Slovačku. Ali ipak ne treba biti tako isključiv, jer i Češka, osobito pokrajina Moravska, poznata je po vinogradarstvu, dok isto tako u Slovačkoj vare fina, pitka i kvalitetna piva o čemu svjedoče nagrade i priznanja na međunarodnim pivarskim izložbama i sajmovima stečeni još i tijekom zajedničke države.
Slovačka se ne može mjeriti sa Češkom po broju pivovara jer ih je u Slovačkoj tek petnaestak, dok ih na primjer u samom Pragu ima deset. Ali u vrijeme, kada je Slovačka imala svoje zlatno doba piva, između 1620. do 1650. godine, kako navode povijesni izvori, pivo se varilo u svim gradovima i svim većim naseljima. Osim toga i prvi povijesni dokument koji se odnosi na proizvodnju piva na području Slovačke potječe iz davne 1274. godine. Radi se o dokumentu koji je izdao ugarski kralj Ladislav IV., a spominju se u njemu pivovare u mjestima Tvrdomestice i Veľke Uherce u blizini gradića Topoľčana (današnja pokrajina Nitra) u kojemu je i danas pivovarstvo značajna privredna grana. U gradiću Topoľčany danas se nalazi se sjedište tvrtke Pivovary Topvar a. s., članice jedne od najveće pivarske grupacije na svijetu SABMiller. U sastavu tvrtke Pivovary Topvar su dvije velike pivovare – jedna u Topoľčanyma, a druga u istočnom dijelu Slovačke u Prešovskom okrugu u gradiću Veľký Šariš. Pivovare proizvode nekoliko svojih piva (Topvar, Šariš, Smädný mních) i nekoliko čeških licenciranih piva Pilsner Urquell, Velkopopovický Kozel, Gambrinus i bezalkoholni Radegast Birell.
U 18. i početkom 19. stoljeća najkvalitetnije i najpoznatije slovačko pivo bilo je Trenčiansko pivo (u toj pokrajini danas nema niti jedne pivovare) koje se prodavalo i u Mađarskoj, a osim njega glasovito je bilo i istočnoslovačko Kežmarsko pivo (okolica Prešova). Isto tako je zanimljiv podatak da je u prvoj polovici 19. stoljeća na području tadašnje Ugarske bilo oko 300 pivovara, a većina ih se nalazila upravo na području Slovačke. Oko 1850. godine slovačke se pivovare počinju masovno zatvarati zbog visokih poreza propisanih za varenje piva, ali i zbog razvoja industrijske proizvodnje, što je značilo propast malih pivovara i prestanak varenja piva u domaćinstvima.
U zajedničkoj državi pivarstvo se razvijalo prvenstveno u Češkoj, iako je šezdesetih godina prošlog stoljeća otvoreno nekoliko pivovara u Slovačkoj, a 1960. godine otvoreno je i stručno pivarsko učilište u Bratislavi.
U Bratislavi, slovačkoj metropoli (u našoj starijoj povijesnoj literaturi poznatoj kao Požun) koja se može pohvaliti jedinstvenim položajem, jer kao jedini glavni grad u svijetu graniči istovremeno sa dvije države (Austrijom i Madžarskom), pivo se varilo u pivovari Stein, koju je 1873. godine utemeljio Alexander Stein, a uz pivovaru bio je otvoren i restoran. Pivovara je proizvodila svijetli i tamni lager, koji je uskoro počeo dobivati prestižne ocjene za kvalitetu na međunarodnim pivarskim izložbama (napr. 1873. medalja za kakvoću u Beču, 1878. u Parizu, 1888. u Brussellexu). Pivovara je zatvorena 2007. godine, ali pivo Stein se i dalje proizvodi, kako se na pivskoj etiketi navodi «u Europskoj uniji», što je široki pojam i Slovaci pretpostavljaju da se njihova omiljena bratislavska piva (Stein, Gazda, Grošak, Pandur, Horden) proizvode negdje izvan Slovačke.
No, još nekoliko riječi o sudbini poznate bratislavske pivovare, koja kao da je preslika nekih naših poduzeća. 2007. godine pivovaru od slovačkih vlasnika kupuje luksemburška tvrtka ORCO Projekt a.s. i s obzirom na glavnu djelatnost tvrtke, cilj je bio jasan – prostrani areal pivovare pregraditi u stambene prostore. Krajem godine proizvodnja piva bila je prekinuta, a sljedeće je godine demontirana proizvodna linija. Danas je areal pivovare napušten i devastiran zbog nekoliko požara koji su u međuvremenu izbili, ali i otuđivanja koječega – od dijelova stolarije pa do bakrenih ploča na kupoli zgrade.
 
Ipak, Bratislavljani su ovog ljeta ponovo mogli uživati u svom gradskom pivu zahvaljujući Jánu Tribuliku, vlasniku tvrtke Tribi s.r.o. koji je otvorio mini pivovaru Richtár Jakub. To je trenutno jedino mjesto u Bratislavi gdje se vari pivo, nazvano u čast obitelji poznatih bratislavskih rychtara (stari povijesni naziv za gradskog starješinu) s kraja 13. i prve polovice 14. stoljeća, pa je njihov grb zaštitni znak pivovare i nalazi se i na pivskoj etiketi. Mini pivovara Richtár Jakub nalazi se u restoranu Omama Shop Café (Sasinkova ulici br. 19), a pivo Jakub, 12% svijetli lager plzenjskog tipa, prodaje se u restoranu po cijeni od 1,29 eura za 0,4 l. Ova informacija je za putnike-namjernike koji se možda odluče na vikend-boravak u Bratislavi. Ovakav aranžman nude posljednjih godina brojne turističke agencije, a grad nazivan i Ljepotica na Dunavu, koji ga razdvaja na stari i novi dio, s jedinstvenim pogledom na dvorac, masivnu pravokutnu građevinu s četiri kule, smještenu na stjenovitom brijegu Malih Karpata (prema izoliranom položaju na uzvisini podsjeća na atensku akropolu), s kojega se pruža pogled na Bratislavu i  susjednu Austriju, prepun je kulturno-povijesnih spomenika.
U Bratislavi je 1840. godine izgrađena željeznica, prva na području Ugarske, koja je povezivala Bratislavu sa petnaestak kilometara udaljenim gradićem Sväty Jur, poznatom po sedam stoljeća dugoj tradiciji vinogradarstva, ali i po pivu Kláštorný ležiak (samostanski lager) koji se proizvodi u mini pivovari Codecon, otvorenoj 1995. godine i smještenoj u piarističkom samostanu. Minipivovara je u sastavu restorana, a pivnicu se može posjetiti jedino uz prethodnu najavu i rezervaciju.  
U Slovačkoj su omiljene ovakve mini pivovare sa pivnicama i ima ih nekoliko. U gradu Trnavi to je minipivovara Sessler, nazvana u spomen na Jozefa Sesslera koji je tu 1873. godine otvorio Prvu trnavsku sladaru (Prvá trnavská sladovňa), koja je u vlasništvu ove obitelji bila do 1938. godine. Mini pivovara je počela s radom 2008. godine i proizvodi pivo koje isto tako nosi naziv poznatog sladara, a njegov portret nalazi se i na čašama u kojima se služi pivo.
U mjestašcu Kvačany blizu Liptovskog Mikulaša (pokrajina Žilina), na seoskom imanju obitelji Brontvaj, nazvanom Vidiecka usadlost (kbr. 88) otvorena je 2006. godine mikropivovara, gdje se vari svjetlo i crno Brontvajovsko pivo. Obitelj se bavi seoskim turizmom, iznajmljuje apartmane, vari pivo i spravlja lokalne kulinarske specijalitete. U istoj pokrajini, u gradiću Bytča nalazi se pivovara Popper, jedna od mlađih (otvorena 1992. godine) i manjih slovačkih pivovara. Proizvodi svijetlo i tamno pivo Popper i 16% tamno pivo Palatin.
Među mini pivovarama posebno mjesto zauzima Pivovara i restoran Kaltenecker, otvorena 1997. godine u gradiću Rožnava. Osim klasičnog svjetlog i tamnog lagera, svake godine proizvode i specijalna piva s različitim egzotičnim dodacima, napr. ekstraktom kave, tokajskog vina, višnje, vanilije, banane, đumbira. To je jedina pivovara u Slovačkoj koja proizvodi piva egzotičnih okusa, i kod pivskih znalaca i pivopija koji žele iskušati nove okuse, na visokoj su cijeni.    
Pivovarsko srce Slovačke je pokrajina Banska Bystrica, bogata rudama pa je u tom kraju rudarstvo jedna od najznačajnijih privrednih grana. Rudari su dolazili iz Češke i Šleske i donijeli su sa sobom i tehnologiju varenja piva. „Najstarija smo slovačka pivovara, utemeljena 1473. godine (20 godina prije otkrića Amerke) i otada bez prekida varimo pivo“ – promidžbeni je slogan najstarije slovačke pivovare koja se nalazi u mjestašcu Vyhne. Pivovara Steiger proizvodi nekoliko vrsta istoimenog piva, kao i pivo Kachelman.
U gradu Banska Bystrica, gdje prema usmenoj tradiciji pivovarstvo ima tradiciju dužu od pet stoljeća, prvi su se počeli baviti proizvodnjom piva kolonizirani Nijemci, zatim mađarski industrijalci, a nakon njih i poneki Židovi koji su se uz trgovinu bavili i pivovarstvom. Najstariji sačuvani arhivski izvor koji se odnosi na proizvodnju piva o ovom gradu je dokument iz 1501. godine u kojem se gradu dodjeljuje privilegij varenja piva.
U 17. stoljeću varenje piva bilo je u Bystrici toliko razvijeno da se u gradu varilo pivo na osamdesetak mjesta, a o razvijenom pivarskom cehu govori «Pravilnik majstora pivara» (Artikuly pivovarských majstrov) izdanih 1636. O industrijskoj proizvodnji piva u Banskoj Bystrici može se govoriti tek nakon raspada cehovskog sustava, u drugoj polovici 19. stoljeća. Prema arhivskim izvorima 1871. godine izgrađena je nova gradska pivovara na današnjem Moyzesovom trgu. Pivovara je već tada proizvodila Banskobystricky Porter i Ležiak (Lager) koji se izvozio u Budimpeštu i Beč. Gotovo jedno stoljeće kasnije, 1968. godine izgrađena je nova pivovara u Radvani-Kralovej, nazvana je lokalpatriotski Urpin prema brdu koje se uzdiže iznad grada. Od 2007. godine pivovara nosi naziv Banskobystrický pivovar s.r.o., a naziv brda Urpin ostao je sačuvan u imenu svijetlog i tamnog lagera.
Jedna od najuspješnijih mlađih pivovara je ona u Hurbanovu, gradiću smještenom u južnom dijelu Nitranske pokrajine, započela je s radom 1969. godine, a dvije godine ranije otvorena je tvornica slada. Pivovara proizvodi pivo Zlaty bažant (Zlatni fazan) i desetak godina nakon otvaranja pivo se izvozilo u 12 zemalja – nekoliko europskih (bivši SSSR i DDR, Mađarska, Rumunska, Poljska, Austrija, Grčka, Island i Danska) i nekoliko zemalja u svijetu (Afganistan, Uganda, Tunis) pa Zlaty bažant je poznat i kao svjetsko slovačko pivo. Pivovara u Hurbanovu je bila prva pivovara u tadašnjoj Čehoslovačkoj koja je počela proizvoditi pivo u limenkama (1971. godine). Od 1995. godine pivovara postaje dijelom međunarodne tvrtke Heineken. Pod novom upravom pivovara je udvostručila prodaju na domaćem tržištu, a sladara u Hurbanovu je danas najveća i najsuvremenija u srednjoj Europi.
U anketi provedenoj među slovačkim pivopijama najomiljenije pivo je upravo Zlaty bažant, a nakon njega pivo pomalo komičnog naziva Smädny mnich (Žedni fratar). I na kraju, što drugo preostaje nego se uputiti na lice mjesta i iz prve ruke uvjeriti se u opravdanost pohvala slovačkim pivima.   


Najnovije iz kategorije Povijest piva




Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje.
Prihvaćam sve kolačiće