O pokojniku sve najbolje

Predstavljanje novih pivovara u Češkoj bila bi potpuno suvišna rabota. Više ih je, naime, od četiri stotine, a godinama se već otvara po jedna svaki tjedan. Međutim, kad se pojavi pivovara kakva je u selu Chříč, koja uz sve druge posebnosti svoja piva naziva ludim imenima i oprema sjajnim etiketama, onda nema dvojbe. O tome treba pisati.

Kao i u slučaju mnogih drugih čeških minipivovara, i ova, koja se nalazi na sjeveru plzenjske regije, negdje na pola puta između Praga i Plzeňa, instalirana je u objektu u kojem je i prije bila pivovara, ali je polovinom prošlog stoljeća likvidirana. Prekid u proizvodnji piva u toj pivovari, koja vuče tradiciju čak iz 1567. godine trajao je sedam desetljeća a iz bivše pivovare izbačena je kompletna oprema,pa je sve trebalo napraviti iznova. Novi vlasnik odlučio je vratiti se korijenima slavnog češkog pivarstva, pa je kotao za kuhanje napravio od bakra, a zagrijava se na drva. Za kuhanje je zadužen iskusni majstor pivar Josef Svoboda, koji u branši ima četrdesetogodišnji staž. Kuha izvrsne lagere, ali i niz sezonskih specijala gornjeg vrenja, te voćni sok.

Pivo fermentira i dozrijeva u otvorenim kadama, ne filtrira se i ne pasterizira, a dostupno je u odabranim praškim pivnicama, u okolnim mjestima i u samoj pivovari, u kojoj se organiziraju i razgledanja pogona. Pivovara, i to je jedinstven biser u ovoj priči, funkcionira kao zaštitna radionica, odnosno zapošljava nekoliko osoba s mentalnim teškoćama. I to je jedan od razloga zbog kojih je odlučeno da se u varionici loži drvima. Naime, uz plinske instalacije cijelim bi se postupkom moglo upravljati s nekoliko gumba i gotovo uopće ne bi bili potrebni fizički radnici. Loženje je odabrano baš zato da se mogu zaposliti hendikepirane osobe iz nedaleke socijalne ustanove. Trenutno u pivovari radi sedam osoba s teškoćama, štićenika obližnjeg doma u Zavidovu. Cijepaju drva, voze ih i stavljaju u pec. Onda još pune boce i etiketiraju ih. Rade i izvan pivovare - kose travu u dvorištu, uređuju okoliš i hrane svinje. A hrane ih tropom iz pivovare. Na kraju i razvoze pivo mušterijama.

Ova pivovarska priča započela je kada je skupina entuzijasta 2009. godine pronašla devastirano barokno zdanje bivše pivovare i osnovala udrugu građana Propolis, te počela uređivati areal dobrovoljnim radnim akcijama. Pivovara Chřič uz rijeku Berounku malo pomalo postaje kulturnim, društveni i obrazovni centar lokalne zajednice. Organiziraju se tamo umjetničke radionice, tečajevi plesa i raznih zanata, ljetni festivali i dječji kampovi. Zahvaljujući pivovari obnovljeni su drevni narodni običaji poput maškara i hodočašća. U bivšoj sladari uređen je neobični Muzej svakidašnjice, koji na zanimljiv način prikazuje seoski život u prošlosti.

U kreiranju zaštitne pivovare koja zapošljava hendikepirane pomogla je zaklada Via, čiji su stručnjaci osmislili projekt, a dio radova na obnovi objekta financiran je grantom iz fondova europske unije i kreditom Češke štedionice iz socijalnog fonda. Inače je pivovara nekad građena kao vlastelinska, a njome je rukovodilo lokalno plemstvo. Prvi pisani tragovi svjedoče da je pivovara utemeljena 1567. godine, a krajem su tada gospodarila braća Lažanský. Nakon toga gospodarstvo je često mijenjalo vlasnike, a od početka dvadesetog stoljeća bila je u najmu i vlasništvu nekoliko dobrostojećih obitelji. Do Drugog svjetskog rata pivovara je imala kapacitet tisuću hektolitara godišnje. Nakon toga, od 1948. godine pivovaru koristi poljoprivredna zadruga, pretvarajući je u skladište, dok većina opreme završava u starom željezu. Zgrada je prepuštena zubu vremena i tako je bilo sve do 2009. godine, kada je kupuje udruga Propolis.

Posebna priča su njihova piva, koja nose otkačena imena. Okosnicu ponude čine svijetli lager Pazdrát 11° (Neotesanac) i jantarna trinaestica Vzkříšení (Uskrsnuće), koja je prvobitno bila skuhana kao uskrsni specijalni ale, a kako je potražnja za tim pivom bila enormna, odlučili su uvrstiti ga u stalnu ponudu. Slijedeći biser portfolija je crno pivo Nebožtík 13° (Pokojnik), stout inspiriran irskom pivskom tradicijom, a tu su još noćni ale Nocturno, Pouťový speciál (Hodočasnički specijal s likom svetog Ivana Nepomuka), Dušičkový speciál (Specijal Dušnog dana), Karbaník (Kartaroš), Hastrman (Vodenjak) i božićni specijal Chlívek (Štalica), a prošle su godine skuhali posebnu humanitarnu šaržu piva Vytočený Lazar, od prodaje koje je novac dodijeljen Hospiciju svetog Lazara u Plzňu. Tako su pivopije činile dobro djelo pomažući svoje nemoćne sugrađane.

I, na kraju, ali nipošto ne manje važno - etikete. Sjajne ilustracije koje potpisuje tipograf, ilustrator, pjesnik i rock glazbenik František Štorm, jedan od osnivača black metal benda Master's Hammer. Štorm je riješio etikete i nekih drugih pivovara, pa tako i pivovare Lobeč kod Mělníka, koja je, otprilike u isto vrijeme kada i ova u Chříču uređena u napuštenoj staroj pivovari. O čemu smo, dakako, pisali na našoj stranici.