Pivo kao prirodni lijek? Da, tako bi to trebalo biti, ali nije tomu baš uvijek tako. Već pogled na etiketu otkriva da sve više pivovara umjesto prirodnog hmelja koristi pripravke na bazi hmelja, a u pivu stavljaju svakovrsne dodatke s ciljem poboljšanja okusa, pjene i trajnosti, piše slovački portal Opive.sk.
Slovaci svojim susjedima Česima spočitavaju da sve češće pivu dodaju razne poboljšivače i hvale se da u njihovom pivu toga ima puno manje. Ili samo imaju drugačije propise o deklariranju proizvoda? Navode zatim pet tvari, kojima pivovare kondicioniraju svoja piva.
1. Produkti hmelja
Ako na etiketi (deklaraciji) nađete ovakvu oznaku, to znači da pivovara u proizvodnji piva nije koristila hmelj u izvornom obliku. obično se radi o prešanoj varijanti, odnosno o hmelju koji je samljeven i potom sprešan u granule. Proizvođači tvrde da se na taj način čuvaju alfa kiseline, a ni pivopije nemaju ništa protiv takvog načina prerade hmelja, budući da se ne koriste nikakva kemijska sredstva.
2. Ekstrakt hmelja
Hmelj se ispire u tekućem ugljičnom dioksidu. Tako nastaje koncentrirana tekućina, koja se koristi za „uravnoteženje" karakteristika piva. Tako se može regulirati ne samo gorčina piva, nego i miris piva ili postojanost pjene. Do poboljšanja dolazi uglavnom za niskih temperatura. Da je to neprirodna pojava nije potrebno objašnjavati.
3. Tetrahop, odnosno hmeljni izoekstrakt
O toj se tvari 2010. godine vodila u susjednoj Češkoj velika polemika. Tamošnji institut za ispitivanje kvalitete piva i slada testiranjem je utvrdio da čak šest od trideset boca piva različitih pivovara sadrže tu tvar. Na etiketi je označena kao „hmeljni izoekstrakt". O čemu je riječ? Pojednostavljeno rečeno, radi se o kemijskoj obradi ekstrakta hmelja, a postupak ima za cilj dobivanje samo određenih tvari. „Pronalazak" potječe iz SAD, a namjera je bila poboljšati okus i boju piva. Češki institut upozorio je da se ne radi o prirodnoj tvari, a pivovare koje su je koristile (poput Staropramena, Svijana, Uherskog Broda...) to su dakako nijekale. No, ta tvar nije zabranjena i neke pivovare koriste je i dalje.
4. Maltoza i glukozni sirup
U pivu završavaju i sirupi. O tome bi dosta mogao reći na primjer Staropramen. Baš u njegovom pivu pojavljuje se maltozni sirup, koji se dobiva iz škroba ječma ili krumpira. Radi se o nadomjesku za slad. Slično tako, koristi se i glukozni sirup, koji se proizvodi od kukuruza. Motiv korištenja tih sirupa jednostavan je - štednja. Troškovi tih nadomjestaka znatno su niži od onih za pravi ječmeni slad.
5. Drugi poboljšivači
Mašta nekih pivara nema granica, pa tako u pivu može završiti svašta. Na primjer u Mađarskoj ćete u nekim pivima pronaći tvar E224. radi se o kalij metabisulfatu, bijelom kristalnom prahu s oštrim mirisom na sumpor, koji se koristi kao antioksidant i kemijski sterilizator. Tvar se nalazi na popisu potencijalno opasnih, a može izazvati astmu, glavobolju i alergijsku reakciju. Osim toga, uništava vitamin B1.
Izvor: Opive.sk