Žeteoci Pietera Bruegela starijeg
Pieter Breugel stariji po mnogima je najveći flamanski slikar šesnaestog stoljeća, koji je u povijest ušao kao najosebujniji majstor europskog slikarstva uopće. On stvarnost predočava neposredno, dosljedno i vjerno realistički, a omiljeni motivi su mu krajobrazi i seljaci, jednostavan, prost puk koji je pio pivo, pa je pivo čest motiv Bruegelovih platna.
Bruegel je rođen najvjerojatnije oko 1525. godine nedaleko Brede. Negdje ćete njegovo prezime naći napisano kao Brueghel, pa čak i Breughel, a zvali su ga i Pieter de Drol šaljivi. Prema enciklopedijskom životopisu, učio je kod P. Coecka van Aelsta u Antwerpenu, a nakon lutanja Italijom i Francuskom, te života u Antwerpenu i Bruxellesu stekao je ugled slikara koji je unatoč snažnim utjecajima stvorio upečatljiv vlastiti stil. Njegovi očiti uzori su Hieronimus Bosch od kojeg je usvojio politički svjetonazor i J. Patinier od kojeg je pokupio slikanje pejzaža. U svom kratkom životu (umro je 1569. Bruegel je naslikao samo 45 slika - barem mu toliko stručnjaci pripisuju i toliko je ostalo sačuvano. Slikao je alegorijske prizore (Borba Karnevala i Korizme, Babilonska kula), kompozicije s brojnim grupicama likova, poput Nizozemskih poslovica, platna na kojem je uprizorio više od stotinu poslovica i idiomatskih izraza, biblijske teme (Poklonstvo kraljeva, Pokolj betlehemske dječice), te naročito krajolike. Posebno su impresivne monumentalne kompozicije folklornog žanra (Seljačka svadba, Seoski ples, Seljak i kradljivac gnijezda) a naročito je značajan i ciklus Mjeseci - šest slika koje predstavljaju po dva mjeseca u godini - Tmuran dan, Povorka stada, lovci u snijegu, Žeteoci...)
Slika Žeteoci jedno je od onih djela, koje Bruegela stavljaju na čelo kolone slikara koji su ovjekovječili pivo, što je kod flamanskog velikana više nego logično, jer je bio sklon pučkim motivima i slikao običnu sirotinju, a istovremeno kraj u kojem je živio i danas je jedna od svjetski relevantnih pivskih vertikala. Slika predstavlja mjesece kolovoz i rujan i na njoj je prizor žetelačkog odmora - ručka, ili smjene radnih brigada, ako se želo u smjenama. Žeteoci su naslikani oko 1565. godine i čuvaju se u Metropolitan muzeju umjetnosti u New Yorku. Slika, kao i većina Bruegelovih djela obiluje sjajnim detaljima - od ljudi koji još rade, do skupine koja blaguje u hladu stabla. Čovjek u crvenoj košulji poteže iz golemog vrča i - prema svemu sudeći, te prema uvjerenju povjesničara umjetnosti - pije pivo. „Onaj u bijeloj košulji koji leži na leđima možda odmara od naporna rada, a možda je omamljen, jer je vrč prije bio kod njega," špekuliraju kritičari. Čovjek koji prilazi kroz prolaz u žitu donosi novi vrč piva, a samo žito važna je sirovina u proizvodnji piva. Sister Wendy u knjizi American Masterpieces o ovoj slici kaže: „Bruegel je najvarljiviji stari majstor; njegova djela doimaju se tako jednostavna, gotovo potpuno profana. Žeteoci su jedna iz serije slika, koje predstavljaju mjesece i spada u ona koja je lakše osjetiti, nego objasniti. Kako se meni čini, to je vizualna meditacija, u užem i širem smislu. U užem, to su žeteoci sami, naslikani onako kako samo Bruegel umije. On prikazuje istinske ljude - iscrpljene ili pijane, gladne ljude nakon obavljena posla navaljuju na zasluženi obrok." „U širem smislu - u drugom planu kotrlja se svijet žita i šumaraka na brežuljcima prema luci, a u toj perspektivi seljaci nestaju, proguta ih daljina. Seljaci koji rade na polju taj zadivljujući krajolik ne vide, ali mi - zahvaljujući umjetniku - možemo uživati u njegovoj krasoti. Nitko nije na tako pronicljiv način slikao pejzaže.
Još više piva vidimo na nekim drugim Bruegelovim slikama, posebno na Seoskoj svadbi, ili Seljačkom plesu, s koje je detalj iskorišten i za etiketu piva Bruegel Amber Ale belgijske pivovare Van Steenberge.
