Veliki meštar piva
Usred smo poklada, vremena karnevala, maškara, raspojasanog ludovanja prije početka korizme, koja je opet četrdesetodnevni period čišćenja postom uoči Uskrsa. A kakve to veze ima s pivom? Kada je riječ o platnu Pietera Bruegela Borba poklada i korizme, onda naravno - velike i prevelike.
Ova je slika nastala 1559. godine u jeku borbi između protestantskih kalvinista i katolika, koji su potrajali osamdeset godina i tadašnju Nizozemsku podijelili na sjevernu protestantsku i južnu, koju su okupirali Španjolci, i koja će dva stoljeća kasnije postati Belgija. U tim turbulentnim vremenima Pieter Bruegel stariji, koji je poživio tek 44 godine, nije iza sebe ostavio uno pisanih tragova, pa se o njegovu životu malo zna. na sreću ostavio je popriličan slikarski opus, a on obiluje prizorima u kojima značajnu ulogu ima pivo. Seljački ples, Seljačka svadba, Žetva, pa i Dječja igra samo su neka od brojnih platna na kojima se pojavljuju ćupovi, bačve i vrčevi s pivom, a detalji tih slika pivopijama su poznati i kao pivske etikete.
Borba poklada i korizme još je jedna od Bruegelovih slika na kojima se pojavljuje pivo. U središnjem dijelu slike je, naime figura koja simbolizira poklade, koja jaše na buretu piva. Ona spada u lijevi, protestantski dio slike, a rulja koja je prati izlazi iz krčme, koja dominira dijelom slike uz lijevi rub. na suprotnoj, desnoj strani je crkva iz koje izlaze likovi katoličkog dijela prizora. Likovi poklada i korizme žestoko su karikaturalni, što je Bruegelova važna odlika. Kao i na većini drugih njegovih platna, i na ovom su stotine likova s mnogobrojnim detaljima, a među likovima je mnoštvo pred krčmom, koje pije pivo, dok je ispred krčme nekoliko drugih pivskih bačava, tu su naravno i djeca s licima odraslih ljudi, seljaci, prosjaci i bogalji i neizostavna dvorska luda, koja na sredini slike vodi svije osobe i u ruci drži upaljenu baklju, iako je bijeli dan.
U Bruegelovo dobar tipično pivo u tim krajevima bio je jantarni ale (Amber Ale). Postojao je doduše i lambic, pivo koje se dobivalo spontanim vrenjem, te aleovi. Lageri su došli tek u 19. stoljeću. Samostanski aleovi (piva gornjeg vrenja) kakve danas poznajemo kuhali su se već u ono vrijeme, no većina prosta puka pila je ale piva s niskim udjelom alkohola, i pili su ga u velikim količinama, više od pola galona dnevno po glavi stanovnika. Pivo su pili svi - muškarci, žene, djeca.
A što se tiče poklada i korizme, kršćanski kalendar kazuje da je korizma četrdesetodnevno razdoblje uoči Uskrsa, a prethode mu poklade. Kako je Uskrs pomični datum, tako poklade traju različito od godine do godine. Negdje se razne akcije, manifestacije, povorke, zabave priređuju jedan dan, nekoliko dana ili pak više tjedana, a najranije pokladne priredbe počinju već iza Tri kralja, odnosno 6. siječnja. Posljednja pada na takozvani pokladni utorak, dan uoči čiste srijede ili pepelnice. Ove godine pepelnica je 5. ožujka, jer je Uskrs 20. travnja.
