Pivo ipak ne štiti od korone
Kada je prije dvije godine počela pandemija koronavirusa, progovorila je naša poslovična pučka mudrost, koja je tvrdila da alkohol, bijeli luk, slanina i kobasica stvara prirodnu otpornost na sve vrste virusa i da sigurno neće oboljeti onaj tko svaki dan drma po pivu. Naravno, u međuvremenu su podlegle i mnoge pivopije, a sada smo dobili u službenu potvrdu da pivo od korone ne štiti, ali dok dotična znanstvena studija nema dobrih vijesti za ljubitelje piva, obradovat će one koji rado popiju čašu crnog vina.
Prošle su gotovo dvije godine otkako se epidemija koronavirusa krajem veljače 2020. pojavila u Europi, i još uvijek ne silazi s dnevnog reda. Iznimno zarazna varijanta omikron hara već tjednima i mjesecima postavljajući rekorde u dnevnom broju novozaraženih. U Njemačkoj Institut Robert Koch javlja o 250 tisuća novih pacijenata dnevno, objavio je minhenski portal Merkur.
Premda se po svijetu masovno ukidaju epidemiološka ograničenja, to ne znači da je epidemija gotova. Stoga je znanstvenicima diljem svijeta i dalje itekako važno provođenje istraživanja koja će im pomoći da shvate prirodu virusa i njegov utjecaj na ljude. Znanstveni radovi o pandemiji objavljuju se na tje4dnoj bazi, a neki od njih unose dosta svjetla u mrak epidemije.
Veliku pozornost izazvala je studija tima znanstvenika Centra za mentalno zdravlje Šenžen (Shenzhen Mental Health Center) u Kini, koja je objavljena početkom siječnja u znanstvenom časopisu Frontiers in Nutrition. Istraživanje se bavilo vezom konzumacije alkohola i vjerojatnosti zaraze koronavirusom i dalo je na prvi pogled iznenađujuće rezultate.
Istraživanje je provedeno na 437.957 osoba iz baze podataka britanske Biobanke, a sudionici su podijeljeni u dvije skupine – one koji konzumiraju alkohol i one koji ne piju, te pomoću regresijske analize utvrdili povezanost konzumacije alkohola i rizika od zaraze. Osim učestalosti konzumacije alkohola u obzir je uzeto i omiljeno piće konzumenata.
Studija je pokazala da se vjerojatnost zaraze značajno razlikuje od skupine do skupine. Tako oni koji piju crno vino imaju deset do čak 17 posto manji rizik od zaraze, neovisno o tome koliku količinu vina piju. Kod vinopija koji preferiraju bijelo rizik od zaraze je sedam do osam posto manji, ali samo ako piju do pet čaša vina tjedno.
Kod pivopija su rezultati upravo suprotni – oni koji piju pivo ili cider imaju od sedam od čak 28 posto veću vjerojatnost zaraze, ovisno o popijenoj količini piva.
No, u odgovoru na pitanje da li redovita konzumacija crnog vina garantira niži rizik od zaraze, studija savjetuje oprez. Autori studije doduše navode visoku koncentraciju polifenola u vinu kao moguće objašnjenje uočenog učinka crnog vina, no ističu da su potrebne daljnje studije koje bi to ispitale.
Ističu, međutim, drugo moguće objašnjenje dobivenih rezultata, a to je povezanost socijalnog i ekonomskog položaja ispitanika. Naime, oni koji piju vino i pjenušce obično su imućniji od onih koji piju pivo. Tako bi se manji rizik od infekcije mogao objasniti i različitim životnim uvjetima. Između ostaloga bogatiji imaju bolje uvjete za rad od kuće i za izbjegavanje drugih situacija u kojima postoji veći rizik od zaraze. Općenito studiju ne treba uzimati kao vodič za konzumaciju alkohola radi smanjenja rizika od zaraze virusom, ističu autori studije.
Foto: New scientist
