Petar Pavlu pije pivo

Evo nove kreacije iz slavne američke (pivske) naučne kuhinje – pronađen je način utvrđivanja razine alkoholiziranosti bez neugodnog i ponižavajućeg puhanja u dräger. Vjerovali ili ne, radi se to uz pomoć jezikolomki. A naravno da vjerujete, jer ne kaže se džabe da su „američki znanstvenici utvrdili kako ljudi vjeruju u sve što utvrde američki znanstvenici“.

Američki su se znanstvenici, dakle, dosjetili jadu i smislili ingeniozan način mjerenja pijanstva bez klasičnog alkotesta. Mislili oni, mislili, mislili (kao ono naš profesor Baltazar) i – dosjetili se da bi se stupanj opijenosti mogao izmjeriti jezičnim kalamburom, odnosno jezikolomkom. Kao, na primjer Riba ribi grize rep, Kneže viteže, kad te vidješe, razveseliše li ti se, Pop Krsto trči po crkvi i drži krst u ruci, ili pak – da oprostite na izrazu – Bijela čipka, crna čipka...

Sad, najprimjerenija bi bila neka jezikolomka o pivu, ali takvu u hrvatskom jeziku tek treba smisliti. Postoji, međutim,jedna dobra na njemačkom: Bierbrauer Bauer braut braunes Bier, braunes Bier braut Bierbrauer Bauer (Pivar seljak kuha smeđe pivo, smeđe pivo kuha pivar seljak).

Po ovoj teoriji promjene u izgovoru složenijih rečenica mogu prilično precizno odrediti stupanj intoksikacije i u budućnosti bi se ovom metodom mogli koristiti vozači kad trebaju odlučiti hoće li sjesti za volan ili ne. Ili konobari kad procjenjuju trebaju li odbiti narudžbu gostu pod gasom.

Kako bi to, međutim, trebalo raditi kad mnogi od nas ni kad su najtrjezniji nisu u stanju pravilno izgovoriti Petar Petru plete petlju ili Raskiseliše li ti se opanci?

Kažu da može, a evo i kako. Stručnjaci su, kaže vijest o tom izumu, kako je prenosi The Guardian, pozivajući se na članak u Journal of Studies on Alcohol and Drugs, izabrali nekoliko poznatih jezikolomki i precizno mjerili kako se mijenja način izgovora u odnosu na količinu alkohola u krvi. U pokusu su sudjelovali dobrovoljci, koje su snimali kako dotične jezikolomne rečenice izgovaraju trijezni, potom nakon ispijanja određene količine alkohola i na kraju tijekom šest sati triježnjenja. „Na temelju rezultata glasovne analize bili su u stanju s 98 postotnom točnošću utvrditi razinu od 0,8 posto alkohola u krvi, što je granica tolerancije za vozače u Sjedinjenim Državama,“ stoji u dotičnoj studiji. U automobilu bi se uređaj za testiranje mogao povezati s bravom za pokretanje motora, pa ako vozač nije u stanju izgovoriti jezikolomku, motor se ne bi mogao pokrenuti. Autori studije se pritom ograđuju da rezultat nije baš reprezentativan, jer je istraživanje provedeno na samo 18 ispitanika, te da bi za preciznije mjerenje trebalo pokus izvesti s većim brojem dobrovoljaca i iz različitih etničkih skupina, jer i to utječe na sposobnost artikulacije riječi.

Možda vam zvuči nekako prejednostavno da bi bilo istinito, i da se netko nije toga sjetio još puno ranije, ali tako vam je to s tim kolumbovim jajima. Sigurno, naime, znate priču o tome kako su Kolumbu predbacivali da je Ameriku otkrio slučajno, jer je pogrešno skrenuo na putu za Indiju i da je tako to mogao napraviti svatko, a on bi nevjernim tomama dao jaje i tražio da ga osove. Kad oni to ne bi uspjeli, jer je jaje tvrdoglavo padalo, on bi ga uzeo u ruku, kvrcnuo po stolu, tako da se ljuska na vrhu malo razbije i – jaje je stajalo uspravno.

- Pa tako smo mogli i mi, zagraktali bi nesretni ispitanici.

- Pa zašto niste?, poentirao bi čika Kristofor.