Puno se o tome govorilo pa je valjda stiglo i do vas, kako su muškarci hendikepirani, jer dok žene u kalendaru imaju svoj dan, oni su za to zakinuti. Ne znam kako da vam to kažem na lijep način, ali to je prvorazredna svinjarija, jer Dan žena je i nastao zato što su muškarci prigrabili sva prava i prednosti, pa zašto bi onda trebao postoji njegov muški pandan. Ali zato u kalendaru postoji ekvivalent Majčinog dana, dakle Dan očeva. I to ne jedan.
Naime, u različitim krajevima očevi svoj dan slave na razne datume, a u Hrvatskoj je to današnji dan svetog Josipa. Zacijelo ćete danas naletjeti i na objave o tome kako se danas slavi Svjetski ili Međunarodni dan očeva, ali to nije točno – drugdje u svijetu slavi se u drugo vrijeme i, ruku na srce, većinom to ima više veze s pivom nego kod nas, ali ne treba sumnjati da će svaki otac koji drži do sebe nazdraviti kakvim dobrim pivom. Ili lošim.
Na današnji dan slavi se spomendan Josipa, tesara iz Galileje, Marijina zaručnika i Isusova poočima, hranitelja i glave Svete obitelji. Odlukom Hrvatskog sabora iz 1687. proglašen je zaštitnikom hrvatskog naroda, a papinskom odlukom Quemadmodum Deus Pija IX. iz 1870. godine Josip je proglašen zaštitnikom sveopće katoličke crkve. Sve je to u redu, lijep je to niz vrhunskih zasluga, ali zašto je za Dan očeva odabran blagdan sveca koji nije bio otac u tehničkom smislu? Kad je već odabran spomendan nekog sveca. Na to pitanje nema odgovora, ali nisu Hrvati jedini odabrali današnji datum – danas se Dan očeva slavi još i u Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Lihtenštajnu i u Belgiji, koja slavi dvaput – danas, te druge nedjelje u lipnju.
A evo kako je drugdje: u Rusiji počinju prvi, slave već 23. veljače, u Koreji 8. svibnja, u Litvi prve nedjelje u lipnju, u Sjedinjenim Američkim Državama treće lipanjske nedjelje, a na isti datum slavi se u još gotovo stotinu zemalja svijeta, od Afganistana do Zimbabvea. U lipnju slave još u Danskoj, ali na fiksni datum 5. lipnja, kada se u toj zemlji slavi i dan državnosti, a niz zemalja slavi u lipnju na druge fiksne datume, ili posljednje lipanjske nedjelje, slavi se i u srpnju na drugu i treću nedjelju, i u kolovozu (u Tajvanu 8. kolovoza, a u Južnom Sudanu na primjer posljednjeg kolovoškog ponedjeljka, pa onda u rujnu, listopadu, studenom i prosincu, a Bugari na primjer 26, prosinca.
Zanimljivo je da je običaj da se proslava Dana očeva obilato zalijeva pivom nastao u Njemačkoj, a tamo se Dan očeva ne slavi na Josipovo, nego na Spasovo, odnosno na blagdan Uzašašća Gospodinova, koji se slavi četvrtkom, točno 40 dana poslije Uskrsa, te ove godine pada na dan 18. svibnja. Također je zanimljivo da Nijemci jedini Dan očeva slave na taj datum. Inače, proljeće je u Njemačkoj vrijeme promocije bock piva i otvaranja sezone piknika u prirodi, koji su bez piva naprosto nezamislivi, a tada se, dakako, otvaraju i vrtne pivnice – Biergarteni.
Nijemcima je Dan očeva posebno drag praznik, jer se podrazumijeva da toga dana ne moraju obavljati nikakve kućanske poslove, i da ne moraju biti sa svojim ženama, nego se mogu do mile volje prepustiti opuštanju uz društvo i pivo. Ovaj je običaj u Njemačkoj stvoren krajem 19. stoljeća u Berlinu, a podrazumijeva odlazak muškaraca od kuće, najčešće u prirodu, i obilnu konzumaciju piva, koji voze sa sobom na kolicima. Na izlete idu i biciklima, zaprežnim kolima i traktorima.
Uglavnom, da skratim, u Njemačkoj, a rado to prihvaćaju i drugi sveudilj globusa, smisao je Dana očeva da se tog dana očevi napiju kao majke.
