Male ideje i veliki formati
Ne mogu se oteti predosjećaju, kako bi posjetitelj namjernik, vidjevši ovu izložbu, mogao reći kako ovo ovdje nije ništa mudro, ništa naročito, pa ni prijeko potrebno, a možda ni privlačno. Mogao bi reći da kakav je to štos da se na zidove izložbenog prostora povješaju slike strip junaka, koji piju pivo. Kao, pa nije za izložbu, pa: kakva je to glupava ideja, i kako bi to mogla napraviti svaka budala – izrežeš stripovske kvadrate, i eto tebi izložbe. Na možebitnu takvu malicioznu primjedbu, moglo bi se dostojno i uvjerljivo uzvratiti doskočicom: Ideja doduše jeste mala, ali su zato formati veliki. No, kako je moguća, pa čak i vjerojatna, reminiscencija na kolumbovo jaje; rješenje koje je tako banalno, da ga se nitko ne dosjeti, osjećam potrebu i obvezu, da ovaj projekt opravdam onom poznatom tezom, da mnogi genijalni izumi počivaju na jednostavnom ostvarenju trivijalne zamisli. Kao što kaže puk, to jest narod – postoje stvari koje su velike samo ako su male.
Klasičan primjer i potvrda je – mini suknja. Jedno hirovito trganje haljine, kojim je Britanka Marie Quant 1965. godine, izazvala javnu sablazan i planetarni skandal, kasnije je predsjednička udovica Jackie Kennedie promovirala u podoban modni trend. A ostalo je povijest. O tome kako ni, naoko potpuno beznačajne stvari, ne treba podcjenjivati, svjedoči i činjenica da među najrasprostranjenije izume i patente, koji su ponajbolje potkožili svoje pronalazače, spadaju ziherica, odnosno sigurnosna igla, tipla iliti sintetički ovoj oko čavla, i rubikova kocka, to jest čudesna uvrtaljka otkačenog Mađara Erna Rubika. Također, na neke posve jednostavne predmete široke potrošnje i masovne upotrebe, čekalo se strašno dugo, dok od prve zamisli nisu postali opipljive stvari. Istina je da su se najduže u glavama znanstvenika kuhali revolucionarni, spektakularni i epohalni tehnički pronalasci poput televizije (63 godine od početka rada na izumu do prvog emitiranja programa), te fotografije (56 godina) i helikoptera, ili da oprostite uvrtnjaka (38), ali trebala su i čitava tri desetljeća, da se ideja o rajsferšlusu pretoči u patentni zatvarač ili zip. Da se do kraja dovede zamisao o instant-riži trebalo je proći dugačkih 18 godina, a od najave do pojave običnog roler-deodoranta prošlo je čak sedam godina. Sličnih primjera ima dosta i kada je riječ o pivu, o kojem se ovdje upravo i radi. Premda se taj napitak spravlja već nekoliko tisuća godina, tek od 1876., kada je Louis Pasteur pronašao termički postupak, kojim se produžava rok trajanja, on prestaje biti strogo sezonsko piće, i pije se tijekom čitave godine. Praktični krunski zatvarač pronađen je još kasnije – 1892., a jednostavna i jeftina limena ambalaža istom 1934. Moram vam, napokon, priznati još jedno – ne samo da se radi o jadnoj, maloj, nikakvoj, beznačajnoj ideji, nego ona čak i nije moja. Doduše, rekao bi dobronamjernik, braća Wright i Otto Lilienthal također su realizirali tuđe zamisli i ostvarili snove koje su sanjali Leonardo da Vinci i Fausto Vrančić hommo volans, ali ovo je ipak daleko prizemnije. Svojedobno je na hrvatskoj turneji, a uz ostalo i u Vinkovcima, na Salonu stripa, pokazana francuska izložba o prirodi u stripu i o elementarnim nepogodama u djelima devete umjetnosti. Također sam se i sam jako začudio da su to dovoljno dobre teme za izložbu, još bez ikakvog pratećeg materijala, komentara i pojašnjenja, te sam se nemalo iznenadio vidjevši, kako je to efektno, i kako dobro funkcionira. Budući da sam uvjereni poklonik stripa i veliki ljubitelj piva nije trebalo puno, pa da primijetim kako je lik s kriglom piva u ruci čest motiv na stripovskim kvadratima. Poslije toga, sve se događalo veoma brzo. I eto, to je ta ideja. Ona, priznajem opet, jeste mala, ali se nadam da će, slijedeći logiku navedenih primjera, ako ona postoji, razgledavanje ovih panoa, vama donijeti, ako ne veliki, a ono barem osrednji - užitak.
Govor na otvaranju izložbe Nacrtaj mi krigl, Virovitica
