Ladovsko pivo
Češki slikar Josef Lada zacijelo je u svakom kutku globusa poznat po svojim neodoljivim crtežima, kojima je ilustrirao Hašekova Švejka. Druga najpoznatija tema njegovih crteža su krajolici, a seoska idila s puno snijega dobila je kolokvijalni naziv „Ladovska zima." U Ladinu opusu značajno mjesto zauzima i pivo.
Da se na crtežima kojima je ilustrirao Doživljaje dobrog vojaka Švejka za svjetskog rata često vide krigle razumljivo je samo po sebi, ta ipak je njegov imenjak Josef Švejk najpoznatiji pivopija iz svijeta literature, ali isto tako nikoga ne treba čuditi da su pivski prizori česti i u drugim Ladinim djelima, jer on je slikar češke provincije, češkog sela i češkog malog čovjeka, nacionalne tradicije, a u svemu tome pivo zauzima istaknuto mjesto.
Josef Lada (1887.-1957) bio je svestran umjetnik, pa i ne samo likovni. Pisao je moderne bajke za djecu, a najpoznatiji je ciklus priča o Mikešu, mačku koji govori. Treba li posebno napominjati da ih je sam ilustrirao? No, prvenstveno je bio slikar, ilustrator, scenski umjetnik, karikaturist, scenograf. Po uzoru na Josefa Mánesa i Mikolaša Aleša stvorio je stiliziranu sliku češkog sela i njegovih stanovnika, prožetu ljupkim humorom.
Josef Lada bio je jedno od četvero djece u obitelji postolara. Njegovu je maštu značajno poticao njegov gotovo sedamnaest godina stariji brat František, a sa sestrom Marijom je volio pjevati pučke pjesme. Škola mu baš nije išla, u njoj ga je zanimalo samo slikanje i priroda. Učio je za soboslikara, ali taj mu je posao bio previše zahtjevan, pa je na kraju završio kao knjigovezac. Godine 1904. tjednik Maj objavljuje dva crteža Josefa Lade. Te je godine počeo pohađati kurs crtanja profesora Jakescha. Slijedeće godine stječe diplomu i trajno se nastanjuje u Pragu, gdje je pokušao živjeti od crteža i karikatura. U trećem pokušaju uspio je upisati školu za umjetnost i obrt, ali učenici te škole nisu smjeli objavljivati, pa je nakon godinu dana otišao.
Počeo je ilustrirati knjige za djecu i objavljivati u nizu dječjih i humorističkih časopisa. Ilustrirao je knjige Jaroslava Hašeka, jana Nerude, Josefa Štefana Kubina i drugih pisaca. Godine 1926. nastale su prve ilustracije Švejka za nakladničku kuću Adolfa Synka. Ilustrirao je i knjigu epigrama među kojima je i ovaj: Medvjed s jarcem u birtiji sjedi, pijan kao majka, pa jedva i gledi. Zabilježio je atmosferu čeških pivnica, pa i svađe i tučnjave, koje nekada nisu bile nikakva rijetkost, a na njegovim crtežima mogu se na zidovima birtija vidjeti i parole poput: „Jednom mjeri, dvaput reži," „Bože sveti, daj se i nas sjeti," ili „Kavga i jelo, naše dobro djelo."
