Brze strijele
Postoje mnoga piva nazvana po stripovskim junacima ili serijalima, naprosto zato što generacija kraft i općenito novih pivara vrvi od „starih olinjalih" rokera i stripomana. Češka mini pivovara Radouš iz mjesta Šťáhlavy nedaleko Plznja otišla je korak dalje, pa svoje pivo nazvala po stripu u kojem se pivo nije pilo.
Pivska edicija, koja se na tržištu pojavila neposredno pred Božić, nosi zajednički naziv Ve stopách Rychlých šípů, dakle Na tragu Brzih strijela, a referira se na najglasovitiji češki strip svih vremena Rychlé šípy (Brze strijele), koji je s prekidima objavljivan od 1938. pa sve do 1989. godine. No, onaj tko bi htio pivo nazvati po tom stripu ili likovima iz njega ima problem - radi se naime, o stripu za djecu i mladež i njegovi glavni likovi niti u jednoj od preko 300 epizoda nisu srknuli ništa jače od - čaja. Uostalom, na tablama crtanih pustolovina skupine dječaka koja sebe naziva Brzim strijelama prizori s pivom mogu se nabrojati na prste jedne ruke. No, u pivovari su se domislili kako to riješiti - nazvali su svoja piva po sporednim likovima, za koje opet na stranicama stripa nema potvrde da su pili pivo, ali se to može lako pretpostaviti, jer se radi o negativnim likovima, koji su svojim lošim karakteristikama bili protuteža neoskvrnjenoj moralnosti glavnih junaka.
Skuhano je u ovoj ediciji ukupno šest piva, sve su to svijetli lageri, a posebnost im je što je za svako pivo korištena po jedna odabrana sorta žatečkoga hmelja: Maxmilián Dráp (hmelj Vital), Tajemný Em (hmelj Kazbek), Haha Bimbi (hmelj polurani červeňák), Černí jezdci (hmelj Rubín), Zelené vesty (hmelj Sládek) i Stará Jeremiáška (hmelj Harmonie).
Najznamenitiji češki strip ikada smislio je pedagog, lektor i urednik omladinskog tiska Jaroslav Foglar, pišući o skupini mladih što osniva družinu koja kroz igru doživljava brojne pustolovine i čini dobra djela. Serijal je naišao na tako sjajan odjek da su generacijama djeca oponašala skupinu u kojoj su bili Mirek Dušín, Jarka Metelka, Jindra Hojer, Rychlonožka i Červenáček i po uzoru na njih osnivali svoje ulične grupe koje su se međusobno natjecale. Od nastanka 1938. godine i prvog objavljivanja na posljednjoj stranici časopisa za djecu Mladi hlasatel, pa do posljednje epizode objavljene u božićnom broju Mlade fronte 1989. godine i kasnije, doslovce do današnjeg dana, sve što se dešava oko stripa Rychlé šípy čista je povijest i legenda.
Jaroslav Foglar najprije je napisao omladinski roman, a kako je strip u poslijeratnoj Čehoslovačkoj bio prognan iz javnog života, čak i ovako bezazlen, kakav je bio ovaj o Brzim strijelama, opet su u pojedinim razdobljima avanture ove skupine izlazile u formi pisanih priča. No, premda je strip kao medij svih tih godina bio omrznut kod službenih struktura, kao uostalom svuda na Istoku, pa je serijal imao duže prekide nego razdoblja izlaženja, ipak su ga uspjele upoznati sve generacije čeških klinaca tijekom više od šest desetljeća postojanja. Izlazio je u raznim časopisima, a crtali su ga Jan Fischer, Václav Junek, Bohumir Čermák i Marko Čermák.
Rychlé šípy bili su nevjerojatan fenomen. Osim pisanih i crtanih romana, o njima su snimani filmovi i televizijske emisije i igrane serije, više puta u kazalištima su postavljane predstave inspirirane stripom (jednu od njih gledao je u teatru Radost u Brnu i vaš autor), a napravljen je i mjuzikl... Posvuda po Češkoj u gradskim kvartovima osnivane su skupine mladih ljudi, koji su po uzoru na Brze strijele pomagale u susjedstvu, pokretale društveno vrijedne inicijative i međusobno se natjecale u dobrim djelima i raznim sportovima.
Kod nas bismo u omladinskoj literaturi Brze strijele mogli usporediti s Družbom Pere Kvržice, a kad bi neki pivski entuzijast htio po uzoru na češku pivovaru Radouš napraviti pivo prema likovima iz tog romana Mate Lovraka, ono se zacijelo ne bi zvalo Pero, Medo, Šilo, Budala, Divljak, Milo dijete, Marija ni Danica, nego možda po nekom od sporednih likova, na primjer Jozo policajac, Markan, šumar, učitelj ili, zašto ne, velečasni.
Eto našim kraft pivarima teme za razmišljanje, a mi se vratimo češkom pivu posvećenom skupini Brze strijele i samoj skupini. Naime, Mirek Dušín i društvo već su i prije završili u svijetu piva. Godine 2010. osnovan je u Pragu klub Rychlé šípy, koji čini pet prijatelja koje veže ljubav prema pivu i prema Foglarovu stripu, a zadaća i cilj kluba je promicati kulturu češkog piva, koje smatraju najboljim pivom na svijetu. Uzeli su ime po skupini Foglarovih junaka zato što ono podrazumijeva prijateljstvo i uzajamnost, a također i tradiciju. Baš kao i skupina Rychlé šípy, koja zimu provodi u kućama i na ulice izlazi dolaskom proljeća, tako i istoimeni klub jedva čeka da grane proljetno sunce, pa da krene u obilazak praških pivnica i barova.
Pivovara Radouš u Šťáhlavyma nešto je mlađa od praškog kluba, utemeljena je u srpnju 2011. godine i odmah plasirala svoj glavni brend, po kojem je danas i poznata - „pivo ušatého rytíře Radouše" dakle pivo ušatog viteza Radouoša. U početku je pivovara varila odjednom tek 200 litara piva i bila najmanja pivovara u Češkoj. Pivo kuhaju tradicionalnim načinom, uz fermentiranje u otvorenim kadama i odležavanje u podrumima na temperaturi oko nule, koriste isključivo domaće sirovine, plzenjsku vodu, hanački slad i žatečki hmelj. Okosnicu, dakle čine lageri, no kuhaju i piva gornjeg vrenja, pa se tako u njihovu portfoliju nalazi i Radoush Stout, Radoush IPA hardrock i tvrdá skála.
