Vijetnamsko tržište piva treće je po veličini u Aziji, iza japanskog i kineskog. Zato privlači strane investitore. U prilog im ide i aktualna politika vijetnamske vlade, koja naglasak stavlja na privatizaciju. Od zapadnih korporacija najjaču poziciju tamo ima Heineken.
U Hanoju možete svakodnevno vidjeti istu sliku. Ulični pivski šankovi počnu se puniti oko podneva, a predvečer ljudi iznose na ulicu niske plastične stolice. Uživaju u svježe kuhanom pivu Bia hoi. Čaša stoji nekakvih 7000 donga, odnosno oko dvije kune. To je jedno od najjeftinijih piva na svijetu, a dobro je. No, popularnost toga jeftinog piva opada. Naročito mladi Vijetnamci prednost daju međunarodnim markama, koje su skuplje od domaćih.
Godišnja potrošnja piva po glavi stanovnika u Vijetnamu u posljednje je čeiri godine porasla s 34 na sadašnje 42 litre. U Aziji je potrošnja piva veća samo u dvjema državama - Južnoj Koreji (2016. godine 45,8 litara per capita) i u Japanu (42,6 litara). Do 2021. godine potrošnja piva trebala bi narasti na 48 litara, previđa britanska tvrtka Euromonitor, koja prati potrošačko tržište u cijelom svijetu.
Vijetnamsko tržište alkoholnim pićem stručnjaci smatraju posebnim stoga što je potrošnja usmjerena upravo na pivo. Za razliku od, na primjer, Indije, gdje potrošači preferiraju žestice. To da se u Vijetnamu pije sve više piva nije, dakako, promaklo internacionalnim pivarskim korporacijama. Tržište Vijetnama treće je po veličini u Aziji, odmah nakon Kine i Japana. Od zapadnih pivara za sada najveći udio drži nizozemski Heineken, koji u ponudim ima brendove Tiger i Larue. U Vijetnamu su prisutni nekih 25 godina i drže otprilike petinu tržišta piva u zemlji. Nizozemci pak imaju veliku konkurenciju, i to ne samo europsku. U borbi za sajgonsku pivovaru Saigon Beer Alcohol Beverage (Sabeco) lani ih je pobijedila tajlandska skupina Thai Beverage, koja je kupila većinski udio za 4,8 milijardi dolara.
Vijetnamska vlada nudi investitorima vlasnički udio u pivovari Hanoi Beer & alcohol JSC (Habeco), čiji je manjinski dioničar danski Carlsberg u čijim je rukama je 17,51 posto dionica. Carlsberg bi htio svoj udio povećati na gotovo 62 posto. Strani investitori mogu prema vijetnamskim zakonima kupiti maksimalno 49 posto udjela u lokalnim poduzećima, ali vlada može napraviti iznimke.
Carlsberg trenutno pregovara s vijetnamskom vladom o cijeni za Habeco. Cijena bi trebala biti usklađena s prosječnim tečajem dionica pivovare u određenom razdoblju. Vlada je ta koja određuje cjenovni prag ispod kojeg ne može ići cijena vlasničkog udjela koji se prodaje. „Hanoj investitorima jasno daje do znanja da će se žestoko boriti za cijenu, naročito kada se radi o poduzeća koja se smatraju obiteljskim srebrom," komentira Marc Djandji iz posredničke kuće Viet Dragon Sevurities.
Akijoši Kodži, šef japanske pivovarske skupine Asahi Group Holdings, u čijem je portfelju uz ostale i češki Plzeňský Prazdroj, sudi da su financijski zahtjevi vijetnamske vlade u nekoj mjeri pretjerani. Smatra da su vlasnički udjeli u europskim pivovarama jeftiniji. „Visoka cijena, koju traži vijetnamka vlada za udjele u pivovarama, mogla bi odbiti strane ulagače," kaže Trevor Stirling, analitičar tvrtke Sanford C. Bernstein.
Vijetnam, koji duže vrijeme ima problema s proračunskim manjkom i rastom javnog duga, odlučio je ubrzati privatizaciju državne imovine. Tako želli privući stani kapital koji bi pomogao u modernizaciji gospodarstva, koje u Vijetnamu raste stopom od 6,8 posto, jednom od najviših na svijetu. (...)
Izvor: Hospodářské noviny