Svi se kunu u craft: Kada su mali zapravo veliki

Pod egidom Pivomanija  i nadnaslovom „ Svi se kunu u craft" luksuzni časopis Business&Lifestyle, specijalno izdanje uglednog Privrednog vjesnika, na šest stranica donosi priču o 17 zanatskih pivovara u Hrvatskoj. Tema je  naslovljena „Kad su mali zapravo veliki" i „Pet slavonskih bisera", napisali su je Goran Gazdek i Svetozar Sarkanjac.

Razlika između malih, gotovo manufakturnih pivovara i velikih industrijskih pogona je u tome što je kod malih na prvom mjestu kvaliteta, a ne prodana količina piva. To podrazumijeva da se pivo kuha s puno ljubavi, pažnje i kreativnih ideja i da se ne koriste manje vrijedne sirovine poput kukuruzne krupice. Caft pivari ne prate trendove, cilj im je biti drukčiji od drugih, dokazati se u inovativnosti, sastavu, okusu i brendiranju pa osim na kvalitete piva veliku pažnju poklanjaju izgledu boce, čepa i etikete. U Hrvatskoj  je dvadesetak  craft pivovara, a pivski znalci predviđaju da ima mjesta za još najmanje toliko.

Nova runda

Pivovaru Nova runda u ljeto 2014. osnovali su u Zagrebu Daruvarčani Marko Filipin i Miroslav Šuvak. Dugogodišnji homebreweri, kućni kuhari piva ostavili su svoje stalne i dobro plaćene poslove i krenuli u avanturu zbog koje danas nisu požalili.  Od ideje do realizacije bilo je potrebno pet godina. Zbog ogromnih ulaganja  nemaju svoju pivovaru nego koriste neiskorištene kapacitete postojećih što je, naglašavaju, svjetski trend. Na početku su mjesečno kuhali tek tisuću litara American Pale Ale (APA), svijetlo pivo mutne narančaste boje i plasirali ga u tek jednom zagrebačkom kafiću. Danas imaju pet zaposlenih, proizvode 50 tisuća litara mjesečno isključivo točenog piva i prodaju se u kafićima širom Hrvatske.
U međuvremenu na tržište su izbacili pivo Brown ale nazvano Brale. Uz ta dva stalna piva odlučili su se i za sezonskapa su travnju ove godine ponudili  India Pale Ale (IPA) imenom C4, a u svibnju Brown Porter naziva Big Hoof.  Odlikuje ih izrazita gorčina. „Američki zahmeljeni aleovi su stilovi koje volimo piti i takve stilove želimo raditi", kažu Marko i Miroslav.

Razum

Pivovaru Razum u Samoboru je 2015. osnovao ugostitelj s dvanaestogodišnjim iskustvom Franjo Razum.  Svoj Sport caffe  preuredio je u pivnicu u kojoj toči samo svoje, nepasterizirano i nefiltrirano  pivo. Na novi biznis odlučio se zbog krize u sektoru. Pivo mu se učinilo kao dobra dodana vrijednost jer ga sam proizvodi u podrumu i prodaje u prizemlju što omogućuje konkurentnu cijenu jer nema troškove distribucije.  Receptura je Slovačka, a sav potreban materijal ječam, slad i hmelj nabavlja  u Austriji. Imena za piva pronašao je u Samoborskom rječniku - svijetlo pivo nazvao je Vilenjak, crveno Coprnica, a  tamno Norc. Kapacitet pivovare je 40 tisuća litara godišnje  što je sasvim dovoljno da pokrije potražnju. Cilj mu je zadržati kvalitetu pa ne misli povećavati proizvodnju.

Bura Brew

Pivovaru Bura Brew iz Poreča u proljeće  2015. godine osnovali su supružnici Alessandro Zecchinati  i Veronika Beckers i Claudio Rossi. Alessandro je u Istru, zbog ljubavi i piva, doselio iz Milana gdje je radio u Microsoftu.  Craft je zavolio u Italiji prije dva desetljeća, ali je pokret upoznao u Irskoj, u Dublinu,  gdje je živio osam godina. Pozvao je i svog prijatelja arhitekta i vinskog sommeliera Claudia koji je u Milanu, dvadeset godina u garaži, kuhao pivo za svoje potrebe. Mjesečno proizvedu pet tisuća litara piva gornjeg vrenja, nepasteriziranog, nefiltriranog, fermentiranog u boci, bez aditiva i konzervansa, samo od  prirodnih sastojaka; Optimist Golding Ale - Golden Ale sa styrian golding hmeljem (Optimist je mali čamac koji djeca koriste kada žele naučiti jedriti, koji ide polako, ali može doći prilično daleko), Redsand Amber Ale - Amber Ale s bojom istarskog tla i Tornado IPA - prvi istarski pale ale. Kako bi dobili „neprozirno" pivo kojima teže koriste 7 do 8 posto pšeničnog slada.  Pod sloganom In Bura Veritas svoja piva plasiraju u bocama od 0,33 i 0,75 te bačvama za točeno pivo. Kapacitet tankova je tri tisuće litara dnevno, plasiraju ga u lokalnim barovima i pubovima, a cilj je osvojiti restorane jer cratft piva dolaze uz dobru hranu i mogu biti odlična alternativa vinu.

 Pufer

Najmlađa hrvatska pivovara koju su, nakon kraćeg amaterskog staža, osnovali Mate Jurčić i Ozren Manojlović svoje prvo pivo na tržište je plasirala u proljeće ove godine. Nemaju svoje kotlove pa pivo kuhaju u Varaždinu. Za sada nude svjetlo pivo s četiri vrste slada i tri vrste američkih hmelja. Do kraja godine planiraju pokrenuti i proizvodnju tamnog piva bogatog okusa. Za sada pivo prodaju samo u Zagrebu, ali se nadaju da će ga plasirati i u druge krajeve.
Ime piva dolazi od imena zadnjih kola zagrebačkog tramvaja. U tom dijelu je, osamdesetih godina prošlog stoljeća, sjedila ekipa koja nije htjela platiti kartu. „To nam je bio light motiv za naziv piva jer predstavlja buntovnike toga vremena. Donekle smo i mi takvi jer za ući u ovakav biznis u vrijeme krize morate biti malo buntovni", objašnjavaju dečki.

Ozren Manojlović je akademski umjetnik pa je sam dizajnirao vrlo zanimljive i upečatljive etikete.

 Aba 5th Element

Daruvarska pivovara najstarija je u Hrvatskoj, osnovana 1840. godine i sasvim sigurno ne spada u male zanatske pivovare, ali su im proizvodi čisti craft. Ovdje mislimo na piva iz programa American Blonde Ale -  Aba 5th Element. Pivo je zlatno žute boje, intenzivnog okusa s 5, 3 posto alkohola,  nefiltrirano i nepasterizirano, ugodne arome ali s dovoljno gorčine. Kao mnoga craft piva i ovo ima priču - ovdje je riječ o  vodi, vatri, zemlji, zraku i ljubavi. Kao na filmu! Boca je starinska, s duguljastim vratom, a etikete su različite pa jedan u društvu dobije narančastu (vatra), drugi zelenu (zemlja), treći plavu (voda), četvrti žutu (zrak), a peti crvenu  (ljubav).  Tu je i Bart, specijalno zimsko pivo gornjeg vrenja, tipa Baltic Porter sa 17,5 posto slada i 7,2 posto alkohola i specijalno ljetno pivo Le-La Pivo koje se sastoji od dva: alea i lagera. Ima 4,5 posto alkohola i neodoljivom, ali blagom aromom hmelja, kojeg nema u velikoj količini.

Pivovara i pivnica Medvedgrad

Pivnica i pivovara Medvedgrad uspješno radi već 22. godine, osnovana je u vrijeme kada u Hrvatskoj većina nije čula za taj craft pa nije čudo što je na prvu ne svrstavaju u tu kategoriju proizvođača  iako je po svim svojim karakteristika prava zanatska pivovara.  U svojim pivnicama na Samoborskoj cesti, Ilici i Tkalčićevoj, a do nedavno i u Adžijinoj već dva desetljeća nude točena piva Zlatni medo (svijetlo), Crnu kraljicu (tamno), Gričku vješticu (ekstra jako), Dva klasa (pšenično)  i Mrkog medu (rezano). Posljednjih nekoliko godina sve ove marke pune i u boce pa ih se može nabaviti u kafićima i trgovinama širom Hrvatske, a svoje stalne goste u pivnicama svake godine obraduju odličnim sezonskim  i specijalnim piva - Božićno, Crni Jack, Vragec, Ljeto u Zagrebu, Cugmajstor, Baltazar, Rođendansko, Tamno dva klasa, Grofica Kirsch i Agram stout.

Pivionica

Suprotno uvriježenom mišljenju da crafteri ne vole lagere zagrebačka Pivionica, osnovana 2015. godine, odlučila se upravo za taj stil piva. Vlasnici Dino Konta i Sanja Cvetanović obrazložili su to činjenicom kako ima dosta odličnih domaćih aleova, a premalo lagera. Proizvodni proces u kojem provode kontrolu nad svakom pojedinom etapom i u konačnici i svakom pojedinom bocom rezultira mjesečnom proizvodnjom do 2500 litara piva.
"Fulir" je domaće zagrebačko svijetlo lager pivo nastalo tradicionalnim postupkom uz korištenje isključivo prirodnih sastojaka - plemenitih sorti hmeljeva i ječmenih sladova vrhunske zbog čega je pivo bogatog okusa i arome iznimno pitko.  Pune ga u smeđe boce od 0,5 litre s prepoznatljivom etiketom na kojoj je ručno crtani motiv iz zagrebačkog parka prirode "Maksimir". Boce predstavljaju sastavni dio imidža svakog fulira ili fulirke koji imalo drže do sebe. Pivo je moguće nabaviti u Zagrebu i zagrebačkom prstenu te u specijaliziranim dućanima u Splitu i Osijeku.

Varionica Pale Ale

Nakon četiri godine iskustva kuhanja piva u vlastitim podrumima i odličnih reakcija prijatelja koji su kušali šarže i stilove Matija Mrazek i Davor Simičić krajem 2014. godine utemeljili su pivovaru Varionica Pale Ale. Počeli su s Pale Ale pivom što su držali logičnim izborom za početak, a do danas su proizveli pet različiti piva.  „Pivo nam s vremenom postaje sve kvalitetnije i na to smo posebno ponosni. Trenutno nudimo Pale Ale i Sunny Lager Wave. Uskoro se u postavu vraća Neon Stout, a bit će tu i još koji stil do kraja godine", kaže Matija Mrazek.
Pivo kuhaju u pivovari "Črni Golf" u Donjem Vidovcu, u istoimenom hotelu. Zakupili su sve njihove slobodne kapacitete, što je osam tisuća litara mjesečno, ali već su ih prerasli pa trenutno proizvode 12 litara piva kojeg plasiraju po cijeloj Hrvatskoj. Plan za dalje je prelazak u vlastiti pogon ali do toga će, naglašava Mrazek,  još malo morati pričekati.

Zmajska pivovara

Iako nije prvi registrirani craft pogon u zemlji, Zmajska pivovara je bez sumnje najpoznatija ( i najcjenjenija) hrvatska zanatska tvornica piva. Mnogo je razloga za to. Jedan od njenih utemeljitelja je Andreja Čapka koji je zbog pokretanja stručnog foruma za hombrowere  Pivarstvo. info i kvalitete proizvoda  još dok je doma kuhao pivo stekao kultni status, a ulaganje čak tri milijuna kuna u malu pivovaru ocjenjeno je neviđenom hrabrošću. Već u prvoj godini postojanja  (2014. ) s najpoznatijeg svjetskog pivskog portala Ratebeer stiglo je zavidno priznanje - od 3800 ocjenjenih pivovara u kategoriji novih craft pivovara Zmajska pivovara osvojila je deveto mjesto. Zmajska piva su American Pale Ale  (kombinacija četiri sorte hmelja, osvježavajući mirisi manga i citrusa, pivo punog tijela i ugodne gorčine), Indian Pale Ale (snažna gorčina hmelja, aroma grejpa)  i Robust Porter  (šest vrsta specijalnih sladova, plemenita sorta hmelja, i aromatično pivo ugodne gorčine).  Mogla su se naručiti u samo jednom zagrebačkom kafiću, a danas se poslužuju u nešto više od stotinu pivnica i pubva u zemlji i regiji.

Križevačka pivovara

Pivovara je  izgrađena je 1995. godine, no vlasnici su je 2001. godine prodali, a slijedeći vlasnik je prestao raditi 2012. godine, kada  su lokal preuzeli braća Renato i Tomislav Hadrović.  Prva šarža svijetlog piva skuhana je u ljeto 2013. godine, krajem slijedeće godine kreirano je i tamno, a krajem prošle  i pšenično. U Križevcima se ovo pivo može dobiti na tri mjesta, uz vlastiti lokal Tomislav, raskošnu pivnicu s dvije stotine sjedećih mjesta i dvije terase toče ga na još dva mjesta u gradu te u Zagrebu, Bjelovaru, Daruvaru,  Zadru, Splitu i Puli.
Za križevački lager koristi se slad iz Austrije i Njemačke, a hmelj i kvasac iz  Sloveniji. U pivu osim prirodnih sirovina nema nikakvih dodataka, nikakvih zaštitnih sredstava, ne pasterizira se, već samo filtrira. Pivovara  imam trinaest tankova po tisuću petsto litara. Prema riječima braće Hadrović realni dnevni kapacitet je oko sedamsto litara.

Prvo viško pivo

Već prva šarža Prvog viškog piva od 40 tisuća boca plasiranog na tržište ovog ljeta oborila je s nogu sve pivske znalce pa mnogi drže da su njihovi pale ale, porter i saison u samom vrhu top 10 hrvatskih craftera.   Poglavito saison,  pivo belgijskog stila, koje se nekad kuhalo u zimskim mjesecima da bi bilo spremno za konzumiranje u proljeće, ljeto i jesen tijekom radova u polju.

No, Prvo viško o pivo nije skuhano na jednom od najjužnijih hrvatskih otoka  nego na dalekom sjeveru, u Norveškoj, a na Visu bi se trebalo početi kuhati za najviše godinu dana.  Proizvodnju prvog viškog piva pokrenuli su  Nebojša Taraba i Miodrag Sila, čelni ljudi produkcijske kuće »Drugi plan«.  Taraba već više od 15  godina ljetuje na Visu, tamo je upoznao grupu mladih Norvežana koji su prije desetak godina kuću na otoku, a jedan od prvih susjeda im  je Damir Radica, poznati viški vinar. Jedan od Norvežana, Kjell Einar Karlsen, gotovo 10 godina bio je menadžer legendarne norveške craft pivovare Nøgne Ø. Upravo ih je on i uveo u svijet crafta i skuhao prva tri stila Viškog piva. Tvrtka je registrirana u rujnu prošle godine i odmah dobila podršku gradske vlasti,  čitava operacija ima i blagoslov norveškog veleposlanstva u Hrvatskoj, poglavito veleposlanice Astrid Verstoe.

 Pivo Bošnjak

Svojevrsni doajen slavonskih pivskih craftera svakako je pivo Bošnjak iz Nove Gradiške. Kako kaže Mario Bošnjak: „To je rezultat zajedničkog rada cijele naše obitelji i ponosni smo što nosi naše ime".  Prva kućna kuhanja piva započela su još 2000. godine, a iz hobija u ozbiljan posao prešli su 2009. godine kada investiraju u obnovu prostora i kupnju potrebne opreme, a dotadašnji OPG Bošnjak postaje i službeno Turističko seljačko obiteljsko gospodarstvo jer dobiva Rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu.

Od tada do danas, iz Pivovare Bošnjak potekla je prva pivska rijeka, a pivo Bošnjak se može pronaći u kafićima i restoranima diljem Hrvatske. Trenutno rade tri vrste piva, a mogu se naći u staklenim bocama i, naravno, bačvama. Bošnjaci ističu kako pivo kuhaju po tradicionalnom češkom receptu u manufakturnoj kućnoj pivovari od provjerenih sirovina: vode, četiri vrste ječmenog slada, kvasca i tri vrste hmelja, a ponose se činjenicom da su utrli put hrvatskoj pivskoj craft revoluciji.

Pivo Slawoner

Iako su jedna od prvih asocijacija na Požegu i tamošnju Zlatnu dolinu svakako vrhunska vina, mladi Požežanin Sandi Mance od prošle se godine pridružio sve brojnijoj ekipi hrvatskih zanatskih pivara. I on je svoja prva piva kuhao u domaćoj kućnoj atmosferi ispitujući sebe i svoje najbliže. A, sredinom 2015. godine na tržištu se pojavilo pivo Slawoner. Najprije samo u bocama, a potom i u bačvama. U proizvodnji se drži provjerene njemačke recepture, a to znači samo hmelj, slador, voda i pivski kvasac. Nema umjetnih aroma niti ikakvih konzervansa.

Za sada radi po principu 'step by step' i u pravilu proizvodi one količine koje su unaprijed  dogovorene. Slawoner se može pronaći kod lokalnih ugostitelja i recentnih kušaonica piva u Požegi, Osijeku i još nekim slavonskim gradovima. Svojevrsna 'baza' Slawonera je istoimena pivnica otvorena u travnju ove godine u središtu Požege.

Kako kaže Mance, proizvodnju za sada ne planira povećavati, već radi na novim pivima, jer „Mi mali pivari možemo eksperimentirati, dozvoliti si sve ono što veliki ne mogu. Nakon nedavne premijere pšeničnog piva, uskoro stiže crno požeško pivo, s nešto većim udjelom alkohola, a kasnije i zimsko svijetlo pivo."

Pivo Legionar

Ni najveći slavonski grad ne zaostaje na hrvatskoj craft sceni. Ono što je prvih pet godina Anti Drmiću i Marku Tokiću bio zajednički hobi - kuhanje piva, od kraja 2015. godine sve više postaje profesionalna djelatnost. Naime, izlazak njihova Legionar piva na tržište, vrlo brzo je pokazalo kako tu nema mjesta za hobi, nego za ozbiljan posao. Za razliku od većine pivskih početnika, oni su odmah na tržište izašli s dvije vrste piva koje su međusobno potpuno različite po boji, okusu, mirisu i aromi. Prva je India Pale Ale, pivo bakreno crvene boje, popularno u SAD-u, a sve više i u Europi. Drugo je Belgian Blond Ale, pivo zlatne boje koje je već poznato u Hrvatskoj. Kao i kod ostalih craftvera, i oni pivo rade na bazi visokog vrenja.

Pored upečatljivog loga (čiji je autor već pobrao međunarodno dizajnersko priznanje), Drmić i Tokić kažu kako se su za tako jako ime kao što Legionar, odlučili stoga što su i nazivom piva željeli poručiti snagu i jačinu Legionar piva.

Legionar piva se trenutno mogu kušati u bocama i bačvama u ugostiteljskim objektima u Osijeku, Đakovu, Baranji...

Pivo Valens

Jedno od najmlađih slavonskih piva je i Valens pivo, vinkovačkog craftera Ivana Vorgića. Pivo je dobilo ime po po jednom od dvojice rimskih careva, subraće, rođenima na prostoru današnjih Vinkovaca.

- Za ime Valens sam se odlučio jer je riječ o rimskom caru rođenom na području Vinkovaca i za kojega legende kažu da je bio pivopija. Pa, kako onda ne nazvati pivo po takvom caru!? - objašnjava Vorgić dodajući kako je između dva svjetska rata u Vinkovcima bilo čak 14 malih pivara.

Mjesečni kapacitet proizvodnje ove vinkovačke zanatske pivovare je 2.400 litara piva, a Valens pivo se za sada može kušati u kafićima i pivnicama u Vinkovcima, Zagrebu, Vukovaru i Osijeku. Vorgić naglašava kako mu je plan da prvu poslovnu godinu zatvori s pozitivnom nulom, a čim se ukaže poslovna prilika, zaposliti barem jednog radnika jer nije jednostavno sam održavati proizvodnju.

Hepburn pivo

Nakon dosta najava, početkom kolovoza slavonski pivoljupci su dobili još jedno pivo iz kućne radinosti. Mlada tvrtka prigodnog naziva Dvije krigle, na tržište je izbacila svjetlo pivo Hepburn. Ovakav, za Slavoniju neobičan naziv, pivo je dobilo u čast engleske šumarske obitelji Hepburn koja u drugoj polovici 19. stoljeća u županjski kraj donijela prvu nogometnu loptu (u čast toj lopti dana u središtu Županje postoji i spomenik - op.a.).

Uz ovo županjsko pivo ide i još jedna zanimljivost. Naime, ovo je jedino slavonsko (a možda i hrvatsko) zanatsko pivo iza kojega stoji - žena. Naime, vlasnica ovoga projekta je Ana Džebić.

Hepburn pivo se već sada može pronaći u više županjskih lokala, ali i u Osijeku. Prva slavonska pivarka navodi kako za sada ne može znatnije širiti tržište jer je proizvodnja ograničena kapacitetom od 2.000 litara. Stoga će prva sljedeća investicija biti proširenje kapaciteta.