Dok će ona kineska godina pijetla potrajati još nekih mjesec dana, upravo se pripremamo ispratiti ovu našu običnu godinu, koja je za hrvatsku pivsku scenu u punom smislu riječi bila godina Kreše. Daruvarski majstor pivar Krešo Marić proteklih je dvanaest mjeseci obilježio nizom svojih uspjeha, protkanih uvarcima posvećenima svojim osobnim, životnim i profesionalnim, jubilejima. Kao točku na „i" te dobre, dobre godine, priredio je u utorak 12. prosinca predstavljanje najnovijeg bisera svoje niske, Stouta 4.2, za distributere, ugostitelje i novinare.
„Zamislio sam to kao promociju novog piva Stout For Two i uz tu osnovnu poruku - povezivanje, želio sam na toj promociji povezati distributere, ugostitelje, medije i, dakako, proizvođača. i pokazati u kakvim uvjetima poslujemo, jer vlada percepcija da našu pivovaru, kao pivovaru srednje veličine ne muče isti problemi pod kojima stenju mali, ali ta je percepcija pogrešna, mi grcamo u istoj nevolji," rekao nam je Krešo Marić netom nakon povratka iz Zagreba, gdje je odradio još jedan dobar medijski nastup u televizijskom programu Dobro jutro Hrvatska.
„Naša je pozicija zapravo još teža. Mi smo preveliki da bismo se mogli odlučiti da budemo mali," posegnuo je Krešo za parafrazom, kojom je zapravo savršeno definirao taj položaj. Instalirani kapaciteti Pivovare Daruvar su, naime, preveliki da bi se na njemu kuhale male šarže pivskih specijala, kakve se jedino mogu prodati na cvatućem tržištu crafta. „Moramo čekati da se nekakva količina formira, da bismo nastavili dalje raditi. Ova promocija je dakle poslužila da se međusobno upoznaju akteri scene, ali i da počastimo one koji su zaslužni za dosadašnji uspješan plasman piva iz linije Peti element."
Opći je utisak da su sudionici druženja iz Daruvara otišli zadovoljni, da su se uvjerili da nije bitna samo natjecateljska dimenzija proizvođača - tko će imati bolje, više, jače - nego da smo zajedno dionici jednog važnog procesa i da svi zajedno mogu polučiti dobar rezultat. „Rast u craft pivarstvu se počeo usporavati, ali ne zato što je tržište zasićeno, nego zato što ne funkcioniraju distribucijski kanali i njih moramo pročistiti, ili graditi nove," kaže Krešo. „Recimo, veliki trgovački lanci su počeli usisavati craft i raditi konkurenciju specijaliziranim pivskim dućanima, koji to počinju osjećati. Mi ovakvim susretima ne možemo ništa promijeniti, ali možemo ukazati na to koliko smo važni jedni drugima i koliko je bitno da se držimo skupa."
Gostioničarsko-dilersko-žurnalistički trudbenici koji su iz Zagreba, Bjelovara i Daruvara potegli do pivovare u centru grada, vođeni neodoljivim mirisom slada zavirili su i u varionicu, gdje se baš krčkao novi uvarak. Što se vari?
„Kuhao se Bohemian pilsner, naš slijedeći Peti element. Zapravo, to je tek proba i vjerojatno to neće biti konačna verzija, nego će na kraju završiti u nekoj kupaži, jer tek počinjem slagati to pivo. Inače, s lagerima, pilsnerima, mi je puno lakše raditi, jer ako i ne dobijem ono što am htio, njih mogu potrošiti u nekom drugom pivu donjeg vrenja, jer kad radim 'obična' piva iz linije Staročeško, ona idu u velikoj količini, a se u njoj može lako 'utopiti' mala šarža Petog elementa."
Peti element je linija pivskih specijala kuhanih u malim količinama, a pivski fajnšmekeri mogu birati između američkog blonde alea ABA, baltic portera BART, kupaže alea i lagera LeLa, Imperial IPE i Stouta 4.2. Oko ovih piva se svi u pivovari, na čelu s majstorom pivarom Krešom Marićem i direktorom pivovare Sinišom Lukačem, iznimno trude, jer im je jako stalo da taj projekt uspije. Paralelno se proizvode i piva linije Staročeško, koja se kuhaju u velikim količinama i na uhodan, standardiziran način, tako da se taj posao, u kojem također nema mjesta propustima ni slabim mjestima, odrađuje rutinski.
„Nažalost, naše je tržište iznimno malo i distribucijski strašno komplicirano," kaže Krešo. „Ako se u Hrvatskoj na tržištu piva trideset posto potrošnje odnosi na more tijekom turističke sezone, a mi smo petsto kilometara daleko, to je financijski izuzetno zahtjevno, a cijenom proizvoda ne možemo biti konkurentni. Ove male šarže pivskih specijala su sasvim druga priča, i zato smo mi dio toga."
Daljnja nevolja je u tome, misli Krešo, što to tržište ne samo da je malo i složeno, nego još - odumire, a to sve teže podnose i veliki, a kamoli mali. „Teritorij odumire i to je tragedija za svekoliku proizvodnju, tako da ja mislim da je pravo čudo što mi još opstajemo i što držimo korak s vremenom..."
Želiš li ti to citirati Aleksu Šantića i poručiti sugrađanima i sunarodnjacima Ostajte ovdje?
„Ustvari da, jer se unazad desetak godina dešavaju velike stvari, intenzivira se rasap, a to je i na tržištu piva napravilo veliki preokret - egzodusom stanovništva otišli su tradicionalni potrošači piva a došli netradicionalni, što je bio snažan udar na mikro tržište."
Na kraju smo godine, u danima kad se svode računi. Kad ti podvučeš crtu, što možeš reći - kakva je bila?
„Meni je bila fenomenalna - napravio sam prvu imperial IPU u životu u industrijskim uvjetima, napravio sam prvi weizen u životu i evo sad prvi foreign export stout. Ne ulazim u to kakva je to kvaliteta u smislu koliko sam potrefio specifičnosti pojedinog stila, alli mogu reći i to da se Imperial IPA pozicionirala i smjestila među četrdeset najboljih hrvatskih piva, a uspio sam je i ustabiliti, jer ipak je to sad četvrta šarža, tako da se može reći da je to proizivod u dobroj mjeri dorađen, kao što je to i ABA, rezimira Krešo, i dodaje da su ta piva ušla i u velike trgovačke centre, doduše za sada još na donje police, ali - ipak se kreće...
Tu se Krešo prisjetio kako je tijekom dvadeset i pet godina rada u Pivovari prošao kroz scile i haribde, svjedočio padovima i usponima, prošao kroz stečaj, promijenio više vlasnika i još više direktora, nekoliko politika prodaje i proizvodnje, da je u jednom trenutku pivovara ostala bez žatečkoga hmelja i dvije godine ga nije mogla kupiti... „U prošlosti sam prošao dosta toga lošeg, a ova godina je sve to nadoknadila, doživio sam apsolutno prihvaćanje od strane malih pivara, od ljudi koji su se upustili u taj izazov, onda od homebrewera i svih na sceni..."
Donijelo je to i pozornost medija, a uvod u tu sjajnu jubilarnu godinu bilo je priznanje Hrvatske turističke zajednice i Gospodarske komore Čovjek godine, koje si dobio krajem lanjske godine
„Sve se lijepo posložilo. Rekao bih - ako sam u prve dvadeset i tri godine rada u branši izgubio dvije godine života, onda mi je ova godina uspjeha vratila barem šest mjeseci," našalio se Krešo. „Ja nikad nisam ništa glumio, niti sam ikome pristupio s fugom u džepu, i ljudi to znaju cijeniti. Sad imam osjećaj da mi se uloženo vraća, da smo konačno uspjeli prevladati obe grozne devedesete, rat koji nas je zadesio...Ja sam se nakon studija odlučio vratiti, dok je većina mojih prijatelja otišla iz ove provincije, ali mislim da se sada vidi da je to imalo smisla."
Ove se godine sve vrtjelo oko Krešinih osobnih jubileja - pedeset godina života i dvadeset i pet godina rada u pivarstvu, pa je te brojke utkao i u piva koja je kuhao, te se tako u rođendanskom pivu imperial IPA vrte brojke 25, 50 i 75, odnosno 7 i 5 (tako to pivo ima 7,5 posto alkohola, 7,5 grama hmelja u suhom hmeljenju, gorčinu od 75 IBU, flašira se u 0,5 boce...). Nastavilo se to i sa stoutom, koji je, baš kao i IIPA dobio nepodijeljene komplimente i stručnjaka i pivopija.
A što je slijedeće?
„Pa, prvo će izaći stout na drvenom čipsu, jer polovicu šarže stouta 4.2 sam ostavio i u nju dodao drveni čips, tako da će to biti barel aged stout, dakle s aromom drvene bačve. To dolazi za neka dva mjeseca, a negdje iza Uskrsa plasirat ćemo bohemian pilsner, koji sad kuhamo probno. Plan je da tada prestanemo proizvoditi LeLu, kao što smo nakon uvođenja stouta baltic porter poslali u povijest... Cilj je da se priča razvija i da mi - ako ima trideset osnovnih pivskih stilova - jednog dana u portfoliju Petog elementa imamo trideset raznih piva..."
Sve to pokazuje da ovdje ima potencijala, da se u Hrvatskoj scena razvija u dobrom smjeru na zadovoljstvo svih pivopija...samo kad oni ne bi - trbuhom za kruhom - odlazili u druga pivska eldorada. Kao da ne čuju zov pivskog Alekse...
Ostajte ovdje, pivo tuđeg neba
neće vam biti kao ono prije
jer grk je gutljaj tekućega hljeba
gdje svoga ejla i lagera nije...