Nazovite li ga imenom koje koriste Nijemci, Die Wiesn, blijedo će vas gledati, čak i najvjernije pivopije. Recite Oktoberfest, i svi će razumjeti o čemu govorite. To je razuzdana fešta s ekstremnom konzumacijom piva, koja se održava svake godine u Münchenu, gdje puhački orkestri atmosferu dižu u nebo dok mišićave konobarice krče put kroz lelujavu gomilu da bi tresnule zapjenjene vrčeve pred pivopije za dugim drvenim stolovima.
To je slikovit prizor, pun vreve, ali posljednjih je desetljeća Oktoberfest izgubio nešto od svog sjaja o očima pivskih znalaca. Tradicionalni tamniji pivski stil poznat kao märzen sada se ovdje tek rijetko prodaje, otkako je radi stranih gostiju zamijenjen svijetlim lagerom, međunarodno dominantnim tipom piva. Kvantiteta nauštrb kvalitete moto je kojim se vodi većina pivopija, a posljedice su predvidive.
Zapanjujuća statistika
Oktoberfest je pokrenut na današnji dan 1810. godine kao proslava vjenčanja prestolonasljednika Ludwiga Bavarskog i princeze Therese von Sachsen-Hildburghausen. To nije bio pivski festival kakav je danas, nego sveopće pučko veselje koje je kulminiralo konjskim utrkama pet dana kasnije. Festival se sada održava nešto ranije, počinje krajem rujna i završava prve listopadske nedjelje. Održava se još uvijek na izvornoj lokaciji, na golemom prostoru koji se u čast Ludwigove nevjeste danas zove Theresienwiese. Rijekom festivala organizatori svake godine ugošćuju zapanjujuću gomilu od 6,5 milijuna posjetitelja, koji se vesele u 14 ogromnih šatora drvene konstrukcije, a svaki od njih nudi pivo pivovara smještenih u bavarskom glavnom gradu. Na ražnju se ispeče stotinu volova, a pojede se i 300.000 kobasice i blizu pola milijuna pilića, što se sve smatra tipičnom bavarskom gastronomijom. Oko sedam milijuna litara piva, koliko se obično popije, čini ovaj festival ozbiljnom terevenkom.
Pronaći sobu u hotelu u vrijeme Oktoberfesta, ukoliko je niste rezervirali daleko unaprijed, nemoguća je misija. Kao alternativu možete lijepo ostati kod kuće, glasno pustiti kakvu pleh muziku, na grilu ispeći svinjsku koljenicu i otvoriti neko od mnogih piva koja se kuhaju u čast ove svečanosti veće od života. Niz je Oktoberfest piva u ponudi, a dobar odabir je ono iz minhenske pivovare Spaten.
Pivovara Spaten osnovana je 1397. godine i dugo je bila u rukama iznimno utjecajne pivarske obitelji Sedlmayer. Pivovara Spaten je 1922. godine spojena s pivovarom Franziskaner, specijaliziranom za pšenično pivo, a 1997. s pivovarom Löwenbräu. Danas je dio imperija InBev. Spaten je prvi put proizveo Oktoberfestbier 1872. godine i danas je ono jednako svijetlo kao i druga piva koja se toče na Oktoberfestu. Postoji u portfoliju Spatena i Oktoberfest pivo bliže tradicionalnom standardu. To je Oktoberfest Ur-Märzen, koje međutim nije lako naći. No, i regularno Oktoberfest pivo je fino, pitko i zaokruženog okusa, zlatne boje, puno, čiste sladne arome i resko. S obzirom na udio alkohola od 5,9 posto pivo se pije s izuzetnom lakoćom, a to i mora biti tako, ako želite da svaki posjetitelj popije litru ili dvije.
Tip Märzen
Pivovara Spaten–Franziskaner Bräu München
Jačina 5,9 %
Internet www.spatenbraeu.de
Rođeni
James Ramsay MacDonald (premijer), 1866.; Luciano Pavarotti (operni pjevač), 1935; Angela Rippon (spikerica i najavljivačica), 1944.
Umrli
Elizabeth Fry (reformatorica zatvora), 1845.; Edith Cavel (medicinska sestra), 1915.; John Denver (kantautor), 1997.
Događaji
IRA izvela bombaški napad na Grand hotel u Brightonu, 1984.; Bombaški napad na noćni klub na Baliju, 2002.
Tekst je preuzet iz knjige A Beer A Day (Jedno pivo na dan) Jeffa Evansa. Knjigu je 2008. godine izdala CAMRA (Campaign for real ale), a donosi preporuke za 366 piva iz cijelog svijeta, po jedno za svaki dan u godini. Autor prolazi kalendarom kronološkim redom, od 1. siječnja do 31. prosinca i podsjeća na značajne događaje koji su se desili na određeni datum, i s njima povezuje pojedine vrste piva. Uz svaki datum navodi i po nekoliko poznatih ličnosti koje su toga dana rođene ili umrle, te događaje toga dana.
S vremena na vrijeme posezat ćemo za ovom neobičnom knjigom.
S engleskog preveo Mato Pejić