Vijest što su je prenijele brojne agencije u svijetu, zemlji i regiji, da u vrijeme svekolikog pada i recesije nešto ide i prema gore, zvučala je upravo fantastično - globalna potrošnja piva 26. godinu za redom raste!
Japanska korporacija Kirin Holding objavila je da je u prethodnoj godini popijeno skoro milijardu i 890 milijuna hektolitara piva u svijetu, odnosno 3,8 posto više nego godinu prije. Odnosno, kako je slikovito objavio Kirin institut za hranu i životni stil, popijenog piva u 2011. godini je toliko da bi se njime dalo popuniti tokijski glavni bejzbolski stadion 152 puta.
Vijest kaže i to kako se povećana konzumacija piva može zahvaliti naglom rastu potražnje i potrošnje u onim svjetskim ekonomijama koje su u razvoju, primjerice Kine i Brazila. Kina je uostalom na prvom mjestu i to devetu godinu za redom s godišnjim rastom od 10,7 posto, i u Kini se popila četvrtina svjetske potrošnje, odnosno 26,8 posto. SAD su na drugom mjestu, makar je potrošnja piva pala za 1,2 posto, a slijede Brazil i Rusija. Kombinirana potrošnja u Aziji i Centralnoj i Južnoj Americi čini 51,4 posto svjetske potrošnje, prenosi agencija Kjodo.
Smanjenje u Europi i SAD-u
No, što svi ti podaci zapravo govore, poglavito ljudima koji se u pivo, pivsku industriju i pivske trendove razumiju!?
- Zadnjih nekoliko godina bilježi se trend smanjenja potrošnje piva u Europi i SAD-u, a to što je ukupan rezultat iz godine u godinu bolji isključivo je doprinosa Azije, ponajprije Kine. Dva su razloga, prvi što su Kinezi praktično tek nedavno otkrili pivo, s obzirom da do početka 20. stoljeća, kad su Nijemci otvorili u Kini prve pivovare, praktički nisu ni znali za pivo. Tržište je golemo s obzirom da se radi o zemlji s milijardu i pol stanovnika, pa je i pivarska industrija napravila korak naprijed. Drugi je razlog taj što je Kina prepoznata kao ekonomska velesila. Prepoznale su to i multinacionalne kompanije koje se tamo probijaju i počinju graditi svoje pivovare. To su razlozi zbog kojih Kina vuče i svjetsko pivarstvo u plus - pojašnjava Mato Pejić, urednik portala Pivnica.net, jedan od oni Hrvata koji o pivu znaju valjda sve.
Kada je globalna pivska scena u pitanju, Pejić će spomenuti i Rusiju u kojoj se također pivo sve radije i više pije, te naravno i proizvodi. Piti pivo u Rusiji postaje trend, makar potrošnja iz godine u godinu oscilira. Uzroke osciliranju je lako naći, ako se zna de su primjerice Rusi lani donijeli zakon po kojem je pivo, kao i ostala alkoholna pića, potpalo pod drastičan porez, a sve u okviru žestoke ruske kampanje protiv alkoholizma. No, statističkim oscilacijama usprkos, trend je prisutan.
Pomoć radlera
Što se pak Europe tiče, tu je na potrošnju, baš kao i u SAD-u primjerice, utjecao pad kupovne moći, odnosno sveukupan pad potrošnje. Glava je, međutim, iznad vode, odnosno u pozitivi.
- U Europi zadnjih nekoliko godina pivarsku industriju u plusu i iznad granice pada drže radleri koji su strašno popularni. Hrvatska se s potrošnjom od oko 80 litara po glavi stanovnika na godinu jako dobro drži - kaže Pejić.
Česi sa 160 litara bez premca
U svijetu je svega nekoliko zemalja u kojima potrošnja piva prelazi sto litara po glavi. Česi su tu bez premca!
- I dugo ih nitko neće moći ugroziti. Barata se podatkom od 160 litara po glavi, a znakovit je nedavno objavljen podatak češkog Zavoda za statistiku kako je prošle godine potrošnja bila 289 boca piva po glavi stanovnika - ističe Pejić.
Irci su na nekih 130 litara, Nijemci 120, iznad sto su i Austrijanci, a Hrvati i Hrvatice su bili i vjerojatno jesu još oko 15-tog mjesta na svjetskoj rang ljestvici. No, kazuje Pejić i to kako sve te podatke valja uzeti s određenom rezervom, posebice u posljednje vrijeme.
Pivska se scena, odnosno tržište piva, tako globaliziralo, da je većina svjetske proizvodnje u rukama malog broja multinacionalnih kompanija koje, kaže Pejić, s podacima zapravo manipuliraju pa je do pravih podataka teško, skoro nemoguće doći. Do podataka, i to relevantnih, lako je zato doći ako konzumirate portal o pivu, pivopijama i pivskom gospodarstvu Pivnica.net.
- Krenuli smo prvog travnja 2008. godine, prije gotovo pet godina, i sad je na portalu oko 2500 članaka. Namjera nam je samo jedna - promicati kulturu piva. Moto kojim reklamiramo našu Facebook stranicu je - pivnica.net nudi sve što ste oduvijek htjeli znati o pivu, a niste imali koga pitati. Naša je misija da širimo istinu o dobrom pivu u raznovrsnosti pivske scene - kazuje Pejić.
Entuzijasti
A ta je pivska scena, veli, u povojima. Stoga su i Pejićevi favoriti, oni kojima će posvetiti punu pažnju, male, mini pivovare i pivari entuzijasti, i oni koji će dati kunu više pa popiti dobro pivo. Tu negdje valja tražiti razloge zbog kojih portal, na kojem se sve radi volonterski, nije našao sugovornike u velikim pivovarama, ali zato stranicu posjećuje danas svatko tko o pivu išta zna. Odnosno, nakon dugotrajnih i mukotrpnih moljakanja, portal je za suradnju uspio pridobiti Karlovačku i Daruvarsku pivovaru. Ostali nisu zainteresirani za suradnju, možda i zbog nepokolebljiva Pejićeva stava da velike pivovare u nas uglavnom kuhaju nezanimljivo, neuzbudljivo, unificirano pivo koje je na koncu potpuno jednako iz koje god pivovare da dolazi. Reakcija posjetitelja portala je u svakom slučaju pozitivna. No, priznaje Pejić i to kako kod većine pivopija cijena i dalje igra onu važnu, ako ne i presudnu ulogu.
- A to znači da će se i dalje u najvećem broju slučajeva piti pivo iz masovne proizvodnje velikih pivovara. To za pivo kao napitak koji inače krasi raznovrsnost i strašno velike mogućnosti kombiniranja sastojaka, nije dobro. Ali, postoji na sreću legalna i legitimna pivska scena, kućne pivovare, oni koji kuhaju pivo hobistički kod svojih kuća. Ta se scena u zadnjih desetak godina razvila do te mjere da ih je danas u Hrvatskoj oko 300 koji se s vremana na vrijeme i okupljaju pa degustiraju i ocjenjuju svoja piva - ističe Pejić.
Niču i mini pivovare. Taj je trend započet prije nekih 20 godina, a makar od tih tada osnovanih na životu više nije ni jedna, nikle su i niču nove i to posvuda, u Čakovcu, Novoj Gradišci, Crikvenici, Zagrebu. Na tom tragu lokalnog djelovanja u ime globalnog pivskog prosvjetljenja su i Pejićeve želje što se tiče pivarskih trendova u idućoj godini.
Trend mini pivovara
- Moja je želja, i tome se nadam, da će se nastaviti trend mini pivovara i pivskih specijaliteta, koji je u Americi počeo 60-tih godina, a zadnjih je 20 godina strašno snažan i u Europi. Niču male pivovare koje kuhaju po tradicionalnoj recepturi, na starinski način. U Češkoj je danas 150 mini pivovara, a prije dvadeset godina je bila jedna - veli Pejić.
Mini pivovare su karakteristične po tome da pivo ne pasteriziraju i ne filtriraju, da mu ne oduzimaju ono kvalitetno. No, zato je ono kratkog roka trajanja, pa se mora popiti unutar nekoliko tjedana i to na širem lokalnom i regionalnom području.
- To je trend koji podržavam i koji će, nadam se, uzeti sve više maha. To je moja želja za iduću godinu jer male pivovare moraju ići na kvalitetu - zaključuje Pejić.
Nego, kad smo već započeli sa statistikom, kakva je statistika u urednika portala pivnica.net!?
- Ja sam na granici moravskog prosjeka - priznaje Pejić.
Pa dok je godišnji prosjek u Češkoj 160 litara po glavi, u Moravskoj, tom jugoistočnom dijelu Češke, prosjek je 300 litara.
- Manje je to od litre dnevno, a i ta dva piva ulaze u granicu medicinske opravdanosti i preporuke o blagotvornosti piva - kazuje Pejić.
Tekst je objavljen u jučerašnjem broju Novog lista