Žene za žene

„Pivo je više spojeno s muškarcima i gostionicom, nego sa ženskom gracioznošću. No, Martini Šmirovoj pošlo je za rukom srušiti taj mit," piše češki Moravskoslezsky.denik na svojoj web stranici. „Išla je protiv struje. I tako je nastalo žensko pivo Aurosa. Piće dostojno luksuznih večera i koktel-partyja."

Da je pivo muško piće čista je stereotipija i mit, kao što je savršeno netočno i to da je pivarstvo stvar muškaraca i uopće da je svijet pjenušave tekućine zabran dlakavih mužjaka, uostalom, na ovoj ćete stranici pronaći mnogobrojne dokaze da žene vole i odlično poznaju pivo, kao i da su u poslu s pivom, od kuhanja do menadžmenta potpuno ravnopravne muškarcima. Istina je, međutim da je proporcionalno malo žena koje redovito piju pivo, a to što piju male količine spojeno je s njihovim fizičkim predispozicijama. Stoga svako nekoliko bilježimo trend pokušaja proizvođača piva da se obrate nježnijem spolu, nudeći ženama proizvod za koji računaju da će ih privući pjenušavoj tekućini. Tako su nastale mnoge „light" varijante pivskih brendova, a često se to svodilo na manji udio alkohola, uz adekvatno smanjenje udjela slada i kalorija. To je, duboko sam uvjeren, potpuno pogrešno, jer manje slada i alkohola rezultira i manjkom okusa, a zašto bi netko mislio da će žene pohrliti za pivo bez okusa?

Martina Šmirová ide drugim putem. Uostalom, kao žena i ljubiteljica piva, sigurno bolje razumije potrebe ženske populacije.

„Cijela ideja počela se nazirati dok sam studirala u talijanskom Milanu, gdje sam studirala komunikaciju mode," kaže ona za Moravskoslezský deník. „Moda i elegancija u tom su gradu nedjeljiv sastavni dio života svih talijanskih žena i muškaraca, više nego igdje drugdje. Zahvaljujući tome počela sam se poigravati s idejom o tome što je uopće moda. Kako je moguće da vas modne kuće i brendovi svake sezone natjeraju da kupite nove hlače i majice koje više ni ne stanu u vaš ormar. Premda toga možda nismo niti svjesni, moda je sastavni dio svakog od nas i svatko je vidi drugačije; ja sam je tada vidjela u čaši piva."

U podužem razgovor M. Šmirová objašnjava da joj je od alkoholnih pića uvijek godilo samo pivo i da pivo voli i velik broj drugih žena. Osobno preferira gorka piva plzenjskog tipa, ali nakon svoje Aurose najviše voli piva iz craft pivovbara. Tako je imala i veliku podršku prijateljica kada je pokretala pivski posao. Pivski bremd Aurosa bio je i tema njezinog prvostupanjskog rada na fakultetu u Milanu, koji radi pod patronatom londonskog sveučilišta Westminster, a potporu su joj dali i ljudi iz modnih agencija i časopisa, koje je uključila u svoj rad. Što se tiče piva Aurosa, riječ je o pivu donjeg vrenja, dakle lageru s 11 posto alada, polutamno je, nefiltrirano i pasterizirano. U proizvodnji koristi prvorazredne sirovine - slad iz srednje Moravske, hmelj iz Žateca i vodu iz beskidskog gorja, s izvora rijeke Ondřejnice. Tamniju boju i okus karamela pivo dobiva od bečkog slada, koji također koristi. Krajem prošle godine skuhana je nova verzija piva, Aurosa Gold, kojom se ne obraćaju samo ženama, nego žele pivo dići na razinu šampanjca. To je svijetla desetka „obučena" u crni mramor.

Pivo se za sada kuha u minipivovari Kozlovice u beskidskom kraju. U budućžnosti bi se trebalo kuhati u dvorcu Rychvald nedaleko Ostrave. Osnovna marka Aurose puni se u boce od bijelog mramora, dizajn boce osmislila je Martinina kolegica Melanie Giesinger, a boca je dizajnirana tako privlačno da bi nakon konzumacije dobila novu funkciju i da ne bi završila u otpadu. „Boce Aurosa piva mogu se koristiti kao vaze za svijeće ili naprosto dekoracija, pa se pivo tako i prodaje u prodavaonicama suvenira i ukrasnih predmeta," kaže M. Šmirová. Inače, primijetili ste, tamno pivo je u bijeloj boci, svijetlo u crnoj. Ujedno je to i igra sa simbolima jina i janga. Ovo pivo postoji tek tri godine, no već je postiglo lijep uspjeh ne samo u Češkoj, nego i u inozemstvu, u Nizozemskoj i Francuskoj, gdje se plasira zahvaljujući pomoći firme Czech Trade. Vjerojatno će brzo i drugdje, jer je o njemu pisalo već 80 medija diljem svijeta. Evo sada i u Hrvatskoj.
Izvor:Moravskoslezsky.denik