Najjača i najneobičnija piva
Davno su prošla vremena, kada su tradicionalna belgijska samostanska piva s desetak posto alkohola carevala svjetskom ljestvicom najjačih piva, a piva s višnjama iz istog podneblja predstavljala pravu egzotiku. Danas postoje piva s više alkohola od najgorih žestica, a okusa ima i takvih „koji zaslužuju batine".
Bock piva, pa ona iz kategorije doppelbock, a kasnije i tripple po količini alkohola su tu negdje kao belgijska samostanska - oko deset posto, tako da je švicarski (danas austrijski!) Samichlaus s 14 posto godinama držao mjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda. Treba li podsjećati da klasična definicija piva kaže da je to NISKO alkoholni napitak, a najraširenije pivo na svijetu - svijetli lager - ima 4 do 5 posto alkohola. No, kada je prije nekog vremena Samichlausa u povijest otpravila američka pivovara Samuel Adams, koja je sa svojim pivom Utopias letvicu podigla na - činilo se - nedostupnih 24,5 posto, a onda su stvar u svoje ruke opet uzeli Europljani. Harald Schneider, šef pivovare Mühlfelder Brauhaus iz mjesta Herrsching am Ammersee u Bavarskoj skuhao je pivo s 25,4 posto alkohola. Potom je berlinska pivovara Südstern proizvela pivo koje je Bavarcima a Ammerseea preotelo titulu. Njihovo pivo ima čak 27,6 posto alkohola. Onda se u igru uključuju Škoti, čiji je Tactical Nuclear Penguin imao 32 posto. Krajem prošle godine pojavio se Schorschbock s 40 posto, a onda su ih Škoti nadmašili s 41 posto alkohola u pivu Sink the Bismarck (Potopite Bismarcka). To je valjda izazvalo Nijemce, koji uzvraćaju s pivom od 43 posto alkohola. Škoti su onda skuhali pivo End Of History s 55 posto alkohola, a onda se u igru uključuje nizozemska pivovara 't Koelschip s pivom Start The Future koje ima - vjerovali ili ne - 60 posto alkohola.
No, pivski apsurdi ne zadržavaju se samo na toj suludoj i potpuno besmislenoj utrci u količini alkohola u napicima za koje njihovi autori tvrde da su piva. Sličan trend postoji i kad je riječ o dodacima koji pivu daju naročit okus. Da se razumijemo - pivo nipošto nije jednostavno, jednoznačno i unificirano. Osim ječmenog slada i hmelja kao pretežne glavne sirovine i začina, od iskona se pivu dodavalo koješta, što je trebalo poboljšati okus pića i povećati mu trajnost. Med i razne vrste koštuničavog voća, te aromatične trave, samo su dio te lepeze. Danas pivari ponovo posežu za pradavnim receptima, ali ih isto tako - dajući mašti na volju - vode u krajnosti. Tako se ponovo kuha pivo od raženog slada (Terrapin), dodaju mu se svježe kamenice (Oyster stout) ili - daleko bilo - origano, rajčica, češnjak i bosiljak (Pizza Beer Mamma Mia)...
Agencija Term Life Insurance napravila je - koristeći se podacima Beverage Marketing Corporation, te portala Rate Beer i nekoliko časopisa i blogova - vrlo zanimljivu i indikativnu grafiku, na kojoj, osim podjele tržišta piva, prikazuje i najjača te najneobičnija piva na svijetu. Pogledajte - ima tu svega.
