Malo abecede nije nikoga ubilo
Je li bolje pivo iz staklene boce ili limenke? Koliko dugo možete čuvati pivo? O tim i puno drugih stvari za portal Češkog radija govore Adam Matuška i Jan Najbrt, majstori pivari craft pivovare Matuška, jedne od najboljih u Češkoj. Nekima će to biti tek ponavljanje gradiva, ali malo abecede nije nikoga ubilo.
Skladištenje piva utječe na njegovu kvalitetu, slažu se majstori pivari křivoklátske minipivovare Matuška. Također se slažu i oko toga da kuhanje pivo kod kuće nije nikakva velika nauka.
Pivo se može dijeliti po više kriterija. Prije se u Češkoj službena kategorizacija temeljila na stupnjevitosti, odnosno platou, tojest na udjelu ekstrakta u osnovnoj sladovini, a od 1997. godine se oficijelno pivo dijeli prema boji. Razlikuju se tako četiri osnovne grupe piva – svijetla, polutamna, tamna i rezana piva.
Naša dva majstora pivara Matuška i Najbrt napominju da se piva dijele još prema načinu fermentacije na piva donjeg vrenja i piva gornjeg vrenja. „To je nešto kao podjela vina na bijela i crna. U inozemstvu su to oznake lager i ale.“
Što je odlučujuće za kvalitetu piva?
Prije je o kvaliteti piva odlučivao dobar podrum. „Skladištenje piva iznimno je važno i danas. Ako se pivo drži u toplom, pa se onda hladi nekim rashladnim uređajem, može pretrpjeti šok. A se, naravno, pozna na okusu.“
„Uglavnom kod nepasteriziranih i nefiltriranih piva iz malih pivovara može zbog lošeg skladištenja doći do raspadanja kvasca i kvarenja piva. Skladištenje takvih piva je od velike važnosti.“
Staklo ili lim?
Moglo bi se činiti da na okus piva utječe i ambalaža u kojoj se prodaje. No, naši majstori pivari nas umiruju i ističu da je to ustvari svejedno. „Samo, kod limenke imamo stopostotnu zaštitu. Kroz lim ne prolazi nikakvo svjetlo niti sunce.“
No,m ono što može utjecati na okus je higijena prilikom proizvodnje i distribucije. „I danas vrijedi izreka da pivovara pivo kuha, ali pravi ga pipničar. Čistoća pivskog cjevovoda je dakle posebno važna.“
Bum kućnih pivara
Kućno kuhanje piva se stalno širi. Informacije o kuhanju su široko dostupne a nije potrebna ni neka posebna oprema. „Dovoljne su četiri osnovne stvari – nehrđajući ili emajlirani lonac, posuda za fermentaciju hrane, toplomjer i saharometar,“ kaže majstor pivar.
No, mora se računati s tim da će vam proizvodnja domaćeg piva oduzeti osam do deset sati. A ne prođe to baš svaki put bez nezgoda. Ako pivo fermentira pod pritiskom, važno je da ne n apravite nijednu grešku.
„Temeljno je u izradi piva vrenje, doviranje i flaširanje piva. Posljednja faza proizvodnje je ključna. Upravo tada radi se najviše grešaka, zbog kojih se pivo kvari,“ kaže Najbrt. Ako je sve prošlo kako treba, domaće pivo će trajati godinu, do dvije. Nepasterizirana ili nefiltrirana piva imaju kraću trajnost, u pravilu dva mjeseca.
Kako izabrati pivo?
Na svijetu postoji preko 120 pivskih stilova. Pivo može zavoljeti i ljubitelj vina, jer postoje piva koja su manje gorka ili koja dozrijevaju u bačvama u kojima je prije bilo vino. Tako se barem malo približe vinu.
Najrašireniji pivski stil je pivo plzenjskog tipa, koje potječe iz Češke. Riječ je o pivu donjeg vrenja, svijetle boje i veće gorčine. Prema stupnjevitosti se radi većinom o desetki, jedanaestici ili dvanaestici (10, 11 ili 12 posto ekstrakta).
Sve su popularniji razni specijali ili, na primjer,m pivo bez glutena. U njegovoj proizvodnji se koriste specijalne vrste slada, surogati i enzimi, koji mogu nacijepiti peptide.
„Male pivovare imaju u proizvodnji novih piva razmjerno slobodne ruke. Idu protiv cjelosvjetskih trendova, i kažu da je pivo ravnopravno s vinom. Tako pivo dospijeva i u top restorane s michelinovim zvjezdicama, što je prije dvadeset godina bilo nezamislivo,“ zaključuje Jan Najbrt.
Izvor: Dvojka/rozhlas.cz
