Koliko piva, toliko jezika
Oni koji pokušavaju naučiti strani jezik ponekad ustanove da im primjerena doza alkohola pomaže razvezati jezik i pospješuje komunikaciju. Dokazano je da čaša piva, ili vina može otpustiti kočnice, prevladati nervozu i neodlučnost, piše Time na svom web portalu.
Međutim, s druge strane poznato je da alkohol narušuje kognitivne sposobnosti, negativno utječe na pamćenje i pozornost, te dovodi do pretjeranog samopouzdanja i nekritičnosti. Pa onda, da li ljudi stvarno bilje govore strane jezike kad popiju, ili to iz njih progovara alkohol?
Da bi dokučili rješenje te dileme proveli su britanski i nizozemski znanstvenici eksperiment o kojem je izvijestio stručni časopis Journal of Psychopharmacology. Pokazalo se da su sudionici studije stvarno nakon male doze alkohola govorili tečnije, a da toga ni sami nisu bili svjesni.
U istraživanje je bilo uključeno 50 Nijemaca koji studiraju na sveučilištu u Maastrichtu u Nizozemskoj, nedaleko njemačke granice. Svi su sudionici eksperimenta izjavili da s vremena na vrijeme piju alkohol, a kako imaju predavanja na nizozemskom, morali su položiti ispit da dokažu da znaju jezik.
Svaki od njih bio je zamoljen da s anketarom dvije minute razgovara na nizozemskom. Prije razgovora polovica je dobila vodu, a druga polovica alkoholno piće. Količina pića je bila različita, zavisno od mase anketiranih, na primjer muškarac od 70 kilograma dobio je nešto manje od pola litre piva.
Razgovori su snimani, a potom su ih ocijenila dva rođena Nizozemca, koji nisu znali tko je od ispitanika konzumirao alkohol a tko nije. I sami sudionici eksperimenta ocijenili su vlastito poznavanje nizozemskog jezika na osnovu tečnosti razgovora. Zanimljivo je da alkohol nije imao nikakav utjecaj na samokritičnost sudionika i oni nisu prepoznali višu kvalitetu u razgovorima onih koji su pili alkohol.
Ali, rođeni Nizozemci su bolje ocijenili one koji su prije razgovora drmnuli čašicu. Ocijenili su da su ti kandidati govorili tečnije i s razgovjetnijim izgovorom. Ocjena gramatike, fond riječi i argumentacija kod obadviju skupina bila je podjednaka.
Znanstvenici su naglasili da su ispitanici dobili malu količinu alkohola, te da bi u slučaju veće količine rezultati mogli biti značajno drugačiji. Osim toga, ispitanici su znali da su dobili alkohol, pa je to moglo djelovati na istom principu kao placebo. Stoga preporučuju nastavak istraživanja, u koje bi trebalo uključiti druge jezične skupine.
