Dobar urod

Hmelj, pivski začin bez kojeg naprosto nema zlatnog soka, u Hrvatskoj se ne proizvodi. Jedini hmeljarnik koji smo imali, onaj u Gregurovcu, zatvoren je prije dvije godine. Nekada, međutim, hmelja je bilo posvuda, a jedna plantaža bila je u Iloku. Prije točno 50 godina daruvarski tjednik češke manjine Jednota opisao je u tamošnjem dobrom urodu.

Ovih dana započet će Iločani berbu hmelja. Na hmeljarnicima zemljoradničke zadruge, koji zauzimaju površinu od 16 hektara, očekuje se rekordan urod. Kako se pretpostavlja prosjek po hektaru trebao bi donijeti 17 metričkih centi hmelja.

Hmelj je najunosnija poljoprivredna kultura u Iloku, jer može donijeti najmanje pola milijuna dinara čiste dobiti po hektaru. Samo prema lanjskim cijenama za petnaest metara suhog hmelja moglo se dobiti milijun i pol dinara a nakon podmirenja svih troškova ostajalo je uzgajivačima pola milijuna dinara čiste zarade.

Kako se ta kultura stvarno isplati, poklanja se u Iloku velika pažnja osnivanju novih hmeljarnika. Tako je prošle godine uređeno 12 hektara hmeljarnika, za što je izdvojeno 15 milijuna dinara. Plantaže hmelja ne osniva samo zadruga, nego i samostalni seljaci, doduše na manjim površinama. Razlog tomu je to što među individualnim poljoprivrednicima još uvijek postoji strah od ove vrste poduzetništva a također je i početna investicija prilično velika.

Gotovo sav svoj hmelj Iločani izvoze. Svake godine odlazi u inozemstvo šest vagona ove sirovine i to u 35 zemalja - u sve europske zemlje, u SAD, Brazil, Južnoafričku uniju, Izrael, Pakistan, Iran, Singapur, Maleziju, Kongo i Rodeziju. Kod izvoza posreduje novosadsko poduzeće Kooperativa. Cijene su vrlo povoljne.

Donedavno je veliki problem bilo sušenje hmelja, jer su na raspolaganju bile samo primitivne stare sušare malog kapaciteta, a to je utjecalo i na kvalitetu hmelja. No, prošle je godine iločka zadruga izgradilo novu sušaru za koju su dali 27 milijuna dinara i tako riješilo problem sušenja.

Okvirni plan predviđa da se do 1970. godine osnuje daljnjih 50 hektara novih nasada hmelja i izgradi sušara velikog kapaciteta. Kako je veliki problem i pronalaženje radne snage zadruga će već slijedeće godine berbu hmelja mehanizirati.

Potpis pod sliku:

I ove će godine zbog nedostatka radne snage u berbi hmelja morati sudjelovati i djeca. Na slici: Djeca beru hmelj 1963. godine.

Izvor: Jednota, tjednik češke manjine, broj 34, 29. kolovoza 1964.