SEZONA ZELENOG PIVA

Zlatni sok zelene boje

  Zapisi pivopije opće prakse         Mato Pejić         17.03.2023.
Zlatni sok zelene boje

Danas se posvuda u svijetu, dokle god je dopro glas o Ircima i njihovu nebeskom zaštitniku svetom Patriku, spomendan tog dobrog čovjeka slavi i ispijanjem piva zelene boje. Zašto je to tako ne treba puno objašnjavati – zelena je boja Irske i njezinih stanovnika, ali kako se pivo boja u zeleno i zašto bi to netko radio, e to je već bolje pitanje.

Mnogima to izgleda kao obična pomodna budalaština, jer da kako bi itko mogao piti zeleno pito, kad se zna kakve boje ima biti zlatni sok. No, zna li se uistinu? Jedna od temeljnih podjela piva je ona po boji, a pojednostavljeno se piva po tom kriteriju dijele na svijetla i tamna, pa se to čini vrlo jednostavnim, međutim kategorije svijetlih i tamnih piva sadržavaju mnogobrojne nijanse, pa ta boja ide od blijedo žute, do boje slame, pa i još bljeđe, gotovo bezbojne nijanse, preko limun žute, zlatne, jantarne do smeđe, tamno braon i do potpuno crne boje. Boju piva određuje slad, a ako znamo da postoji više od dvije stotine vrsta slada i da se njihovim kombiniranjem i prženjem i dimljenjem nijanse multipliciraju, dolazimo do zaključka da je stvar složenija nego što izgleda. S obzirom na to da se pivu radi poboljšanja okusa oduvijek dodavalo štošta, a među najomiljenije primjese spadaju med i razne vrste voća – višnje, trešnje, maline, kupine, crveni i crni ribiz, borovnice i drugo šumsko voće, breskve, bobice grožđa i drugo – i da ti dodaci značajno utječu na boju piva, legitimnim bojama dragocjene tekućine postaju crvena, bordo, ljubičasta, uz široku paletu njihovih izvedenica.

No, tu još ne zalazimo u dio spektra koji nazivamo hladnim bojama, ali samo za sad. Naime, duga je tradicija dodavanja u pivo koprive. Na koprivničkom Renesansnom festivalu, na primjer, imali su prije deset godina temu srednjevjekovno pivarstvo pa su dečki iz (tada još) buduće craft pivovare Nova runda u svoj renesansni ale dodali koprivu, a i češka pivovara iz Koprivničina grada imenjaka (Kopřivnice) kuha pivo u koje dodaje koprivu. No, ta nijansa zelene koju daje kopriva vrlo je slabašna, a oni kojima je stalo da boja bude izrazita dodaju tinkture zelenih biljaka od kojih pivo biva zelenije. A može to i još zelenije.

Moda proslave blagdana svetog Patrika dramatično je povećala potražnju za zelenim pivom, a ona je krenula iz Sjedinjenih Država, iz velikih irskih kolonija, i zapravo je više američka slava nego irska. „Izum“ zelenog piva pripisuje se liječniku Thomasu H. Curtinu, koji je 1914. godine za svoj njujorški klub skuhao zeleno pivo u čast irskih domoljuba To je pivo sve osupnulo, a u novinama je pisalo kako je to pravo pravcato pivo, premda mu boja ne potječe od prirodnih sirovina, da ima okus piva i izgled slikarskog platna na kojem su duboki zeleni valovi usred oceana, kroz koje prolazi sunčeva svjetlost. Tajni sastojak toga piva nije bilo ništa drugo doli kemijski modificirano plavo bojilo, poznato kao briljantna modra, odnosno E133.

U Češkoj je, recimo, zeleno pivo veoma omiljeno, no ne kuha se samo o Svetom Patriku, koji je i tamo u posljednje vrijeme iznimno popularan, nego i za uskrsne blagdane, jer Česi Veliki četvrtak zovu Zeleni, te na taj dan jedu zelenu hranu i piju zeleno pivo. Na kraju zeleno pivo pije se i na počast dolaska proljeća i buđenja prirode, pa je dakle dosta prigoda da se posegne za kriglom zlatnog soka zelene boje. Stoga diljem Češke velik, i svake godine sve veći, broj pivovara kuha zeleno pivo. Najveću količinu kuha velika industrijska pivovara Starobrno u Brnu a ona osim ekstrakta uvarka smjese bilja (kopriva, paprena metvica, mješavina mažurana i matičnjaka i zeleni ječam) u pivo dodaje i plavi liker Curacao koji u kombinaciji sa žutom bojom piva daje neodoljivu zelenu. Tu, istina, postoji jedan problem – prema zakonu kao pivo se ne bi smjelo deklarirati piće u kojem ima alkohola koji ne potječe od fermentacije, ali Starobrno je pivovara u sastavu giganta Heinekena, pa ne mari za takva zanovijetanja.

Ali, time to ne završava – u Francuskoj i Njemačkoj kuhali su pivo plave boje, a u Japanu je pivovara Abashiri skuhala četiri piva koja simboliziraju godišnja doba i to u plavoj, zelenoj, crvenoj i ljubičastoj boji. Sva ta piva farbaju se umjetnim bojilima koja ne utječu na okus i redovno se koriste u prehrambenoj industriji. Naravno, pivski fajnšmekeri, ali i stručnjaci u proizvodnji i konzumaciji piva, tehnolozi i sommelieri, žestoko kritiziraju takve ekshibicije, ali unatoč tome sve ih je više i više. Zašto to rade, možda ćete se pitati, ako se to ne sviđa ni većini pivopija, ni struci, ni zakonodavcu... E, zašto! Zato što uvijek ima onih koji žele isprobati sve što je drugačije i koji baš vole ono što je posebno, uvrnuto, otkačeno, ili zato što vole zeleno... Zeleni vjetar. Zelene grane. Barku na zelenom moru Konja u zelenoj gori...a onda i zeleno pivo, je li tako Lorca?  

Ilustracija: Pivovara Purkmistr



Najnovije iz kategorije Zapisi pivopije opće prakse




Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje.
Prihvaćam sve kolačiće