Zlatko Kufner: Staročesko možda već za dožinke

Interview   |   Mato Pejić   |   30.06.2010.     6794

Zlatko Kufner: Staročesko možda već za dožinke

U godini velikog jubileja - 170. obljetnice postojanja - Daruvarska pivovara završila je u stečaju. Novi vlasnik - Kufner grupa iz Sirača, poznata je po proizvodnji kamena i vapna, ali bit će jednako uspješna i u proizvodnji piva. U to me je ekskluzivnom razgovoru uvjerio novi vlasnik pivovare Zlatko Kufner. Siguran sam da će i vas.

Sudbina se s pivovarom uistinu okrutno poigrala. U sedamnaest desetljeća nikad nije bila na tako niskim granama, u takvom glibu kao sada, doslovce na dnu. Čak ni za vrijeme ratova. Za onoga Prvog svjetskog imala je pivovara doduše proizvodnju od tisuću hektolitara piva godišnje, ali stabilnu i stalnu. Uostalom, to je bio njen tadašnji maksimalni kapacitet. Čak je i vrijeme velike ekonomske krize preživjela bez većih potresa, a tijekom Drugog svjetskog rata čak je gradila nove objekte i instalirala modernu (i k tome još njemačku!) opremu. Neposredno pred Domovinski rat počela je nova faza modernizacije i ulaganja u proširenje i osuvremenjivanje proizvodnje, a sve vrijeme rata kuhanje piva nije prestajalo. No, ono što nije uspjelo trima ratovima, gospodarskim depresijama i komunističkom samoupravljanju, učinila su dva kapitalistička privatna vlasnika, pa je pivovara u samo pet godina od zlatne koke pretvorena u ružno pače. Respektabilna tvrtka i okosnica razvoja grada i okolice, postala je gubitaš i kamen oko vrata cijeloj regiji. I umjesto da se sto sedamdeset godina daruvarske pivske tradicije proslavi kakvom svečanošću i kojom novom vrstom piva, pivovara je morala staviti ključ u bravu, radnike poslati na burzu i čekati što će se desiti, bez ikakve mogućnosti utjecanja na ishod. Pa i kad je na sedmom ročištu, koje je na Trgovačkom sudu u Bjelovaru održano 3. svibnja, pivovara za nepunih petnaest milijuna kuna prodana siračkoj industriji građevinskog materijala Kufner grupa, emocije onih koji su gotovo punu godinu upirali pogled u stečajnog suca, bile su podijeljene. Nadali su se da će nakon dvojice raspikuća i pivskih analfabeta u pivovaru napokon doći netko tko se u pivo razumije, tko ga poznaje, kome je ono važno i tko će se pobrinuti da opstanak najstarije hrvatske pivovare ne dođe u pitanje, a dobili su - proizvođača kamena i vapna.

Kufner grupa je, istini za volju, mali poslovni div, tvrtka koja je u svojoj branši postala respektabilan regionalni igrač, najznačajniji proizvođač kamena, vapna, suhih žbuka, građevinskih ljepila i stiropora u regiji. Ali ipak, kako se u tu priču uklapa pivo? Odgovor smo potražili na najmjerodavnijem mjestu - kod vlasnika Zlatka Kufnera.

 Koji je to poslovni interes i kako možemo biti sigurni u iskrenost vaših namjera?

-Pa gledajte. Mi već duže vremena imamo plan da se na ovom našem, daruvarskom području, okušamo u još nečemu. Tako su svojevremeno bili u igri ribnjaci u Končanici, ali tamo nismo prošli. Ovaj put smo stvarno zagrizli, jer bismo se htjeli dokazati i u nekom poslu izvan matične grupacije. Ja znam da su mnogi pitali: Otkud sad Kufner iz industrije građevinskog materijala prelazi u pivarstvo? Slične su reakcije bile i kad smo iz kamena prešli na stiropor. Mi naime imamo svoj sistem ponašanja: kad ulazimo u nove tehnologije, angažiramo ljude iz te struke. Mi sigurno nećemo voditi proizvodnju piva, nego ćemo se baviti kapitalom, odnosno onim što je naš posao. Što se tiče pivovare, ta ideja nije nova - ja sam i prije dolaska dvaju posljednjih vlasnika pivovare, i Pavkovića i Zovka, razgovarao s tadašnjim gradonačelnikom Daruvara Zvonkom Cegledijem, ali nisam naišao na razumijevanje, pa smo to realizirali sada, kada je pivovara završila u stečaju. Dakle, mi u grupi imamo isključivu namjeru da u pivovari razvijamo i unapređujemo proizvodnju piva, ali to će raditi ljudi od struke. Pred njih smo postavili cilj da u prvih pet godina pivovaru dovedu u stanje „normalnog poslovanja". To znači da ćemo doinvestirati onoliko koliko je nužno da bi se moglo raditi kvalitetno i vratiti se na svoju nekadašnju proizvodnju od dvjestotinjak tisuća hektolitara godišnje, odnosno postati renomirana mala pivovara, koja će plasirati pivo u krugu od sto kilometara oko Daruvara. Želimo da pivovara bude prepoznatljiva kao i prije, pa i da ime nosećeg brenda ponovo dobije svoj izvorni oblik Staročeško, dakle u jednoj riječi, a ne kao sada kada se zove Staro Češko.

Imate li već složenu ekipu koja će voditi pivovaru? Koji su to ljudi i kakve su njihove reference?

-Mi smo još u fazi slaganja rukovodeće strukture. Postavili smo direktoricu gospođu Emiru Škalić, tehničkog direktora Tomislava Horvata i šefa proizvodnje Krešu Marića, koji je to radio i prije. Uz pomoć gradonačelnika Dalibora Rohlika i preko svojih veza kontaktiramo s grupom čeških tehnologa iz tvrtke Pivo Praha, a planiramo i obići neke češke pivovare, jer nam je želja da uzmemo jednog tehnologa iz Češke - još ne znam hoćemo li to riješiti ugovorom ili vlasničkim udjelom - no htjeli bismo da on bude kod nas godinu dana i usavrši tehnološki postupak proizvodnje našeg piva.

Uz 14,8 milijuna kuna, koliko ste platili pivovaru u stečajnom postupku, koliko još namjeravate uložiti?

-Službeni je podatak da smo mi pivovaru kupili za 14 milijuna i 800 tisuća kuna, ali nas ona do sada stoji 23 milijuna kuna, jer osim cijene na dražbi, koju smo prebili s ranije otkupljenim potraživanjem banke, tu je još niz drugih izdataka. Računamo da će u prvoj fazi postavljanja pivovare na svoje noge trebali uložiti još tri do pet milijuna kuna, pa konačna investicija u pivovaru može dosegnuti 28, pa čak i 30 milijuna kuna. Nama je jasno da mora proći jedan duži period dok ta tvornica ne počne ostvarivati dobit, i u to idemo svjesno. Jasno nam je i da u pivovaru treba neprekidno ulagati barem deset godina, no u pet godina vjerujemo da ćemo ostvariti dobru startnu poziciju, a u drugih pet godina mislimo da možemo posao u pivovari dovesti na zavidnu europsku razinu, i da možemo očekivati da ona počne vraćati uloženo. Mi smo u sve svoje investicije ulazili dugoročno i znamo da se uloženi kapital ne može vratiti za dvije, tri godine.

Na stotine puta sam čuo Daruvarčane da se pitaju hoće li ikada više grad ponovo imati Vranjevinu - kultnu pivovarsku restauraciju. Naime, kada su prije petnaestak godina zaštitari dopustili njeno rušenje, uvjetovali su to izgradnjom vjerne replike te zaštićene građevine, kada pivovara bude za to imala mogućnosti. Dolazi li sada to vrijeme?

-Tek moramo još pregovarati s gradskim ocima i sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, no naš je prijedlog što se tiče pivnice posve drugačiji. Mi bismo je htjeli izgraditi uz rijeku, na mjestu sadašnjih zgrada u kojima su radionice i uredi, i to će biti uvršteno u projekte koji su upravo u izradi. Pivnica bi tako dobila najbolji mogući položaj, na samoj rijeci i s pogledom na prekrasni kupališni park. Smatramo da je to daleko svrsishodnije i da se uklapa u ukupnu turističku ponudu grada, uz bazene, vodeni park, toplice. To je naša ideja, a za zgradu Vranjevine na platou, na kojem je danas parkiralište teško je u ovom trenutku bilo što reći. Imamo i tu neke planove, ali vrijeme će pokazati što će biti s tim. Opet razmišljamo o nečem drugom, ali još nije vrijeme da o tome govorimo, a osim toga, to ovisi i o razumijevanju struktura za naše ideje. Uglavnom, nama je cilj da Daruvar dobije pivnicu, i veoma nam je drago što se u zgradi Saveza Čeha, preko puta pivovare uređuje češka pivnica. Nadam se da će se vrlo brzo i tamo točiti Staročeško pivo i jesti knedli i drugi češki specijaliteti. I to je razlog više da ne gradimo pivnicu na toj strani trga.

No, prije svega toga nama je prioritet što prije pokrenuti proizvodnju, da se Staročeško pivo toči u daruvarskim lokalima, u kojima je danas rijedak gost. Zanimljivo je i to da svuda po Hrvatskoj traže Staročeško pivo, a u samom Daruvaru se slabo pije. Nadam se da ćemo to promijeniti, ali svjesni smo da je to proces koji može potrajati, pa smo zato odredili pet godina kao rok za postavljanje stvari na svoje mjesto.

Jeste li u ovih mjesec dana od kupovine pivovare snimili stanje u poduzeću i kakvo je ono? Jeste li zadovoljni zatečenim?

-Snimili smo stanje i moram reći da smo zadovoljni onim što smo zatekli. Stanje je dobro, unatoč svim problemima koje je pivovara imala. Tvornica je odlična, u vrlo je kvalitetnom stanju, pa se i zahvaljujem radnicima i vlasnicima što su je sačuvali. Ja sam dobar utisak o stanju pivovare stekao i kada sam je prvi put obišao, i to s vanjske strane, u vrijeme trajanja stečaja. Već tada sam donio odluku da ću to kupiti. Bilo je to negdje prije predzadnjeg kruga dražbe na Trgovačkom sudu, i tada bismo se pojavili kao kandidati za kupnju, da smo uspjeli riješiti svu papirologiju. No, odluka je već tada bila čvrsta. Rekao sam da to moramo uzeti, da bi bio grijeh da takva vrijednost u Daruvaru propadne. Ima u tome malo i inata. Svi govore da se u Daruvaru ništa ne može raditi, da zbog krive politike sve propada. No, mi u Siraču, samo par kilometara od Daruvara uspijevamo raditi dobar posao, pa smo htjeli dokazati da se može i u samom gradu.

Dakle, neće Kufner srušiti pivovaru i izgraditi hotel, kao što se pričalo po gradu?

-Ma, kakav hotel! Kufner, kad bi gradio hotel, gradio bi ga na drugom mjestu. Koja bi budala dala trideset milijuna kuna za nešto što je dobro, kvalitetno, i onda to srušio? Pa za trideset milijuna kuna se u Daruvaru može kupiti gotov hotel. Mi jesmo pokazivali interes za hotel prije nekoliko godina, čak smo došli i s poslovnim partnerima s kojima smo mislili graditi hotel, za koji smo pripremili i projekte. Pregovarali smo s vodstvom grada o gradnji hotela s 300 kreveta, s kongresnom dvoranom i fittnessom, na prostoru ispod parkirališta akvaparka, gdje je igralište odbojke na pijesku. Prema planu hotel je trebao biti tunelom spojen s akvaparkom. No, nismo se uspjeli dogovoriti, pa je takav hotel izgrađen u Svetom Martinu na Muri.

Vratimo se u pivovaru - kada možemo očekivati prvu šaržu Staročeškog piva?

-Znam da su ljudi nestrpljivi i da očekuju da se sve desi odmah, ali nas ograničavaju administrativne prepreke, koje nameću državni resori, trenutno konkretno - carinska uprava. Onog momenta kad dobijemo sva rješenja, počinjemo raditi. Nadam se da se radi o danima i da će uskoro biti ispunjeni uvjeti za pokretanje proizvodnje. Mi smo već obećali da ćemo za dožinke, žetvene svečanosti češke manjine, koje se održavaju u Daruvaru 17. i 18. srpnja imati novo pivo i nadam se da ćemo u tome uspjeti, ali više ne ovisimo samo o sebi.

Da je u pivovari mobilno stanje, u kojem su svi angažirani samo na jednom cilju - da se što prije pokrene proizvodnja, uvjerili smo se i za posjeta pivovari, u kojoj su nas primili direktorica Emira Škalić i tehnički direktor Tomislav Horvat. U pogonima je najvažniji posao bio filtracija piva iz zaliha proizvedenih u vrijeme stečaja, a u upravnoj zgradi kao na tekućoj vrpci nizali su se unaprijed dogovoreni razgovori. Među ostalim i ovaj za naš portal.

 -Radimo na stabilizaciji postojećeg brenda, da vratimo ugled Staročeškom pivu, da ono bude bolje, ukusnije, da ljudi ponovo uživaju, i to prije svega oni naši tradicionalni potrošači, u krugu od pedesetak kilometara oko Daruvara, na području triju županija, rekao nam je T. Horvat. Potvrdio je da uprava dosta komunicira s češkim pivovarama, tehnolozima i pivskim stručnjacima, želeći ih angažirati da pomognu u ostvarivanju toga cilja. -Ovo je naš 21. radni dan i mi još rješavamo administrativne poslove neophodne za podizanje pivovare na noge, rekla nam je direktorica Emira Škalić. -Tehnologija, strojevi, papirologija, to su kategorije u kojima se sada krećemo, dodala je. Nestrpljenje potrošača je razumljivo, jer zapravo agonija pivovare traje više od godine dana, no uprava insistira na tome da prva količina „novog" Staročeškog piva bude takva da pivopije u njoj prepoznaju ono piće koje su nekad voljeli. U cilju ponovnog osvajanja svojih starih potrošača Staročeško će pivo krenuti u novom ruhu. Od povratka na izvorni oblik imena, pa do redizajniranog vizualnog identiteta. -Upravo se radi na novoj etiketi i nadamo se da će biti na tragu toga tradicionalnog imena, kaže direktorica E. Škalić.

Prvog dana rada nove uprave, 1. lipnja, poziv na posao očekivalo je 66 dotadašnjih zaposlenika pivovare, no dobila ga je tek jedna trećina, pa je u tom smislu start bio razočaravajući. No, kako ističu čelni ljudi pivovare, bio je to samo prvi val zapošljavanja, jer kretalo se od nule, a početak proizvodnje bio je veoma daleko. U međuvremenu, ističu naši sugovornici, prošao je drugi i treći val zapošljavanja, a priprema se četvrti, sukladno potrebama tehnološkog procesa. Pri tom se pazi i na strukturu zaposlenika, tako da se angažiraju i iskusni radnici, koji znaju kuhati dobro pivo, ali i oni mladi, spremni za nove izazove. Tehnički direktor T. Horvat dodaje, da uprava vodi računa o još jednoj dimenziji djelovanja pivovare, kojoj se o sada nije poklanjala naročita pozornost - odgovornosti prema društvenoj zajednici i prema okolišu, energetskoj učinkovitosti... Eto dodatnog razloga za naklonost novoj ekipi. A da im ionako težak početak bude dodatno otežan, pobrinula se priroda - dva tjedna nakon ulaska u pivovaru, daruvarski je kraj zadesilo olujno nevrijeme praćeno tučom i obilnom kišom, koje je poplavilo podrume pivovare i nanijelo značajne štete strojevima. Unatoč svemu, direktorica E. Škalić ističe da to u njihovu strateškom planu ništa ne mijenja, da ekipa koju su okupili ulijeva povjerenje i jamči da će svi postavljeni ciljevi biti ostvareni.

 

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl

Bobillo-Trillo - Anton Blake s.35.jpg
Bobillo-Trillo - Anton Blake s.35.jpg





Najnovije iz kategorije Interview