U pivskim kriglama sveudilj Češke ove se godine dugo ne prestaje zelenjeti – još nije dopijeno sve što je zazelenjeno u čast svetog Patrika, irskog stanovnika neba čiji se spomendan sve više, sve bučnije, sve tečnije i sve zelenije proslavlja posvuda po svijetu, a već se počinje točiti zeleno pivo u čast Uskrsa, odnosno Velikog četvrtka koji se u Češkoj zove – Zeleni četvrtak.
Dani u tjednu uoči Uskrsa kod nas se zove jednako kao i taj tjedan – veliki, pa tako imamo Veliki ponedjeljak, utorak, sve do subote, no kod Čeha svaki dan ima poseban naziv, obično po nekoj boji i nosi određenu simboliku pa je tako ponedjeljak plavi, utorak žuti, onda slijedi ružna srijeda, pa zeleni četvrtak. Na kaju tjedna su veliki petak i bijela subota.
Četvrtak je dakle zeleni. Tako se zove zbog zelenog misnog ruha, koje svećenik nosi na taj dan. Toga se dana inače jede samo zelena hrana – špinat, kupus, da bi čovjek bio zdrav cijelu godinu. U crkvama se zvona zavežu i kaže se da su „odletjela u Rim". Zvuk zvona nadomještavaju razne klepetaljke i čegrtaljke, koje nose i guraju djeca po svim ulicama uz veliku buku, uz pjesme s tekstovima usmjerenim protiv Jude i Židova, koji su razapeli Isusa.
Na zeleni četvrtak domaćice ustaju rano da bi pomele kuću prije izlaska sunca, a smeće se iznosilo van na križanje cesta, da se u kući ne bi zadržavale buhe. Tko prije izlaska sunca pojede pecivo namazano medom, zaštićen je od ujeda zmija i uboda osa. Poslijepodne se nije radilo. Tipični običaj je „tjeranje Jude", a momak, koji je igrao Judu, obično je bio riđ. Juda je ujedno i naziv za obredno pecivo, posebno formirano, pečeno od dizanog tijesta.
Uz hranu u kojoj treba prevladavati zelena boja, isto tako trebalo bi piti zeleno piće, a kako Česi uz svako jelo preferiraju pivo, onda ga valja obojiti zelenom bojom. I sve je više pivovara koje blagdansku šaržu svojeg piva boje u zeleno, često običnom prehrambenom bojom, ali ima onih koji si daju truda da prave posebne biljne pripravke, ili u pivo dodaju koprive ili štogod drugo, kao što to radi, primjerice, pivovara Starobrno u Brnu, glavnom gradu Moravske, koja ujedno ima i najdužu tradiciju pripremanja zelenog piva za Zeleni četvrtak – ove godine to radi po 19. put.
Pivovara Starobrno, koja posluje u sklopu nizozemskog pivovarskog giganta Heinekena, priprema za svoje Zeleno pivo posebnu biljnu tinkturu, čija se recepturu drži u tajnosti. „Moramo dobro paziti na vrijeme kontakta biljaka s vrelom vodom, da bismo dosegnuli pravu kvalitetu. Precizno doziranje koncentriranog jakog uvarka je od početka naša poslovna tajna,“ rekao je majstor pivar i direktor kvalitete Jiří Brňovják. Tinktura se u pivo dodaje zajedno s hmeljem iz Žateca, a pivo fermentira osam dana, te nakon toga slijedi naknadna fermentacija na temperaturi od 1 stupanj. Na kraju se u pivo dodaje liker. Riječ je o likeru curacao, karakteristične plave boje, koja u reakciji sa žutom bojom piva daje ovom specijalu s 13 posto slada većinu njegove zelene boje.
Ujedno je to i točka prijepora, pa je pivovara više puta imala i posla s inspekcijama. Naime, u pivu ne bi smjelo biti alkohola koji ne potječe od fermentacije, a liker je upravo to – alkohol dobiven destilacijom, no svake godine Starobrno uredno kuha svoje Zeleno pivo na isti način, dodajući u pivo plavi liker, ne obazirući se na primjedbe.
O ovogodišnjem uvarku na posebnoj internet stranici Zelené pivo pivovara Starobrno kaže:
Na Veliki četvrtak, 28. ožujka, Zeleno pivo pivovare Starobrno tradicionalno će se točiti diljem Češke i Slovačke. Ove godine po devetnaesti put. Ukupno će pivopije i svi ljubitelji specijaliteta neobične boje na raspolaganju imati 4920 hektolitara. Svi u Češkoj i Moravskoj mogu piti zeleno pivo, a zainteresirani mogu pronaći ažurirani popis svih objekata s točenim zelenim pivom prije Uskrsa na web stranici www.zelenepivo.cz.
Tijekom svog postojanja Zeleno pivo se bez prekida proizvodi na isti način. Ove godine su ga majstori pivari pivovare Starobrno pripremili krajem siječnja. Zaposlenici pivovare, uključujući i direktoricu pivovare Kláru Konupčíkovu, s pravom su ponosni na dugu tradiciju kuhanja i ispijanja zelenog piva na Veliki četvrtak. „Interes za pivo s godinama doista ne opada, a mi smo sretni što pridonosimo dobrom raspoloženju, pravoj blagdanskoj atmosferi i zajedništvu ljudi. Skuhamo zelenog piva taman toliko da se popije za Uskrs. To je upravo ono za što je bio namijenjen od početka," rekla je Klára Konupčíková. Ne samo po njoj, već i po drugim kolegama iz Starobrna, zeleno pivo je najpoznatiji pivski specijalitet u povijesti pivovare. I mnogi zaposlenici pivovare također se sjećaju njezinih početaka, primjerice današnji glavni pivar Jiří Brňovják ili voditelj kvalitete Michal Gec.
Zeleno pivo pripremljeno je prema izvornoj recepturi od visokokvalitetne vode, posebnog svijetlog ječmenog slada i visokokvalitetnog žatečkog hmelja tradicionalnom metodom dvostrukog ukomljavanja. Navedeni slad se proizvodi isključivo za Zeleno pivo i po parametrima se malo razlikuje od sladova koji se koriste u drugim pivima pivovare Starobrno. Zajedno s hmeljem u posudu za sladovinu dodaje se precizno dozirana biljna infuzija pripremljena izravno u pivovari. Posebno pivo svoju snagu dobiva donjom fermentacijom od osam dana, nakon čega dodatno fermentira na temperaturi od oko jedan stupanj Celzijusa, okus se zaokružuje i poprima tipičan miris i reskost. Na kraju se u pivo dodaje liker. Zelena boja piva rezultat je dakle kombinacije nekoliko čimbenika – tehnologije, sirovina, vode i likera.
