Ždralovi su poletjeli

Interview   |   Mato Pejić   |   06.07.2011.     6950

Ždralovi su poletjeli

Pivovara Daruvar počela je u lipnju prošle godine novi život. Posrnulu tvornicu u stečaju je kupila siračka Kufner grupa dajući upravi jednu „pjetoljetku" da najstarijoj hrvatskoj pivovari vrati stari sjaj. O tome kako se ta zadaća ostvaruje razgovarali smo s Tomislavom Horvatom, tehničkim direktorom i članom uprave Pivovare.

U skromnom, ali udobnom uredu iz kojeg se vidi ekonomsko dvorište Pivovare, ali i glavni gradski trg, sreli smo se u trenutku kada su pivopije u gradu i okolici svoja grla, osušena na tridesetak stupnjeva toga ranosrpanjskoga ponedjeljka ispirali prvim dostupnim količinama Staročeškog crvenog premium piva, nove uzdanice u proizvodnom programu daruvarske pivovare. To je treći vlastiti brend. Prvo su dotjerali noseću marku skuhavši još bolje i još starije Staročeško pivo, pa su sladokusce osvojili Zimskim, a sada evo i nove marke. U međuvremenu se na policama hipermarketa pojavilo više robnih marki trgovačkih lanaca, skuhanih u Daruvaru. Ne zvuči loše, ali da li je dovoljno da bismo se uvjerili u dobru budućnost pivovare? Pivovare od koje u Hrvatskoj nema starije, pivovare, koja proizvodi najstariji pivski brend u državi? Naime, ovu su pivovaru izgradili potomci glasovitog grofa Antuna Jankovića, osnivača modernog Daruvara, koji je gradu nadjenuo ime po ždralu, ptici iz svoga obiteljskog grba i na svoja imanja pozvao Čehe, koji su svojim graditeljskim umijećem i pivskom tradicijom dali pečat pivovari i pivu. Pivovara je izgrađena još 1840. godine i danas se nalazi na istom mjestu, a ime Staročeško prvi je put za pivo iz Daruvara upotrijebljeno još tamo 1893. godine. Kako rekosmo, ime je grad dobio po ptici iz Jankovićeva obiteljskog grba, ždralu. Na ime, na madžarskom, materinjem jeziku daruvarskih Jankovića, ždral se kaže „daru".  Tako se i ova elegantna životinja, logično, kroz povijest daruvarske pivovare često nalazila na etiketi piva. No, vjerojatno je rijetko tko primijetio da je do sada ova plemenita ptica raskošnih dimenzija uvijek prikazivana kako stoji, nezainteresirano zoblje zrnjevlje, ili pak - kao u gradskom grbu - u savinutoj nozi drži kamen. U novom životu pivovare, ždral, kao njen stalni zaštitni znak, dobio je novi izgled - poletio je. Na Staročeškom i na Zimskom pivu na čepu, a na novom, Crvenom premium pivu i na etiketi.

Možemo li i za poslovanje Pivovare Daruvar reći da ima uzletnu putanju? Jeste li, godinu i nešto od početka, zadovoljni postignutim?

Iskreno, ne mogu biti zadovoljan tempom kojim se pomaci dešavaju, ali svjestan sam da na to utječu opće okolnosti poslovanja, jer tržište je u vrlo teškoj situaciji, a da i ne spominjem konkurenciju, koja nas sa svih strana bombardira svim i svačim. Problemi likvidnosti u gospodarstvu, manjka novca u svim segmentima, pri čemu mislim i na kupce, samo su neki od elemenata koji utječu na ukupnu sliku. Da imamo tržišne uvjete koji su vladali prije recesije, dakle do prije četiri, pet godina, zasigurno bismo napravili puno više. Slično je i kada govorimo o onom što smo promijenili u samoj pivovari. I tu sam i zadovoljan i nisam. No, ono što je najvažnije, pivovaru smo postavili na zdrave noge, što nam omogućava da u budućnosti brže trčimo.

Što to konkretno znači, što ste zatekli prije trinaest mjeseci, kada ste preuzeli pivovaru, a što imate danas?

Što se tiče tehnologije, promijenili smo neke dobavljače sirovina, počeli smo koristiti kvalitetnije sastojke, unekoliko smo korigirali recepturu našeg nosećeg brenda. Uložili smo u obnovu sredstava za proizvodnju, od silosa do punionice i vrionog podruma, što će e uskoro osjetiti na kvaliteti novih piva koja će izlaziti iz naše kuće, jer će se ona zahvaljujući korištenju vrionih kada proizvoditi na tradicionalan način. Poboljšali smo sigurnost, instaliranjem novog video nadzora, a projektirali smo i kontrolu sustava rashlade i detekciju istjecanja amonijaka. Krećemo se doduše malim koracima, ali sigurno naprijed.

U Daruvaru postoji percepcija „ako je pivovari dobro, dobro je i nama - bit će posla" no valja reći da vjerojatno nikad više u pivovari neće raditi 150 ljudi, kao što je znalo biti nekada.

O konkretnom broju radnika nerado bih govorio. No, kao prvo, broj zaposlenih u principu nismo mijenjali, a ako se nekome čini da u pivovari radi manje zaposlenika nego nekada, moram pojasniti da mi imamo moćnu logističku potporu od strane Kufner grupe, da dio službi servisiraju odjeli korporacije. Pravna služba, odnosi s javnošću, ljudski resursi, strateške financije i kompletan prijevoz - sve se to odrađuje na razini grupe, istovremeno ljudi iz pivovare odrađuju i neke poslove za grupu. Stoga je teško reći koliko stvarno ljudi radi striktno za pivovaru, ali evo - u funkciji proizvodnje piva angažirano je tridesetak radnika. Ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da ćemo rastom proizvedenih količina povećavati i broj radnika.

A proizvodnja je?

U prvih šest mjeseci ove godine u prodaji ostvarili smo 127 posto bolji rezultat nego prošle godine, kada je pivovara bila u stečaju, što je uistinu lijep rezultat. Ono što nas posebno veseli jest činjenica da smo ostvarili i prvi izvoz - izvezli smo prve količine piva u Švedsku, a idućeg mjeseca upisujemo u svoju bilancu još jednu zemlju u koju izvozimo pivo. U kolovozu pripremamo slijedeći izvozni kontingent u Skandinaviju, gdje šaljemo svoj glavni proizvod - Staročeško pivo. Pregovaramo i o izvozu za Bliski istok, što bi moglo biti realizirano u rujnu. I u slučaju Švedske i Bliskog istoka na tamošnju potrošnju piva ne utječe sezona, što je za nas veoma značajno, jer nam jamči stalne količine kroz cijelu godinu.

Razgovaramo baš na dan kada se u trgovinama i ugostiteljskim lokalima pojavilo vaše novo pivo - Staročeško crveno premium. O kakvom je pivu riječ, je li to novo sezonsko pivo na tragu Zimskog?

Novo pivo bit će kontinuirano u našoj ponudi, dakle ne radi se o sezonskom specijalu, ali o specijalu da. Naime, to je pivo vrhunske kvalitete, o čemu svjedoči pridjevak „premium." To je pivo stvarno na tragu Zimskog piva, koje je odlično prihvaćeno kod potrošača, koji su odlično reagirali na njega i obasipaju nas upitima hoće li još biti Zimskog piva. Slušajući glas potrošača napravili smo pivo bi ih trebalo zadovoljiti. receptura je veoma slična Zimskom - radi se s četiri vrste slada i tri vrste hmelja, čisto, prirodno. Vjerujemo da ću naši potrošači prepoznati tu kvalitetu.

Po kojoj se cijeni prodaje ovo pivo?

To svakako ovisi o našim kupcima, ali kako se radi o vrhunskom pivu, ono ima nešto višu cijenu od Staročeškog.

Budući da je i Staročeško doživjelo preinake recepture, ovo je praktično vaš treći brend, a znamo da kuhate i robne marke trgovačkih centara.

Upravo tako. Već više od šest mjeseci proizvodimo pet robnih marki trgovačkih lanaca, a u pripremi je i šesta. To nam osigurava uposlenost kapaciteta, jer se radi o ozbiljnim količinama. I danas su dvije cisterne otišle u punionicu i to se dešava kontinuirano, uz tjedna u tjedan. Mi se kao mala pivovara moramo boriti za svoje mjesto pod suncem, i moramo to činiti svim raspoloživim sredstvima. Stoga radimo i tuđe robne marke, ali radimo i standardno pivo i pivske specijale.

Kao maloj pivovari, najjače oružje bi vam trebale biti specijalne vrste piva, odnosno raznolikost ponude.

Kad sam ušao u ovaj posao, kada am počeo raditi u pivovari, u razgovorima s vlasnicima i ljudima od struke, stekao sam uvjerenje da u pet godina, koliko pivovara dobiva za vraćanje na stazu nekadašnje slave, moramo imati osam ili devet proizvoda, od čega bi moralo biti pet ili šest vrhunskih piva. I prije godinu ana, kada smo prvi put razgovarali, rekao sam vam da tržište piva u Hrvatskoj smatram relativno monotonim, jer dva ili tri piva zauzimaju devedeset posto tržišta. To se mora promijeniti, jer to je trend koji je prisutan posvuda po svijetu. U Češkoj, Njemačkoj, pa i u Americi, u velikoj su ekspanziji mali proizvođači piva, koji vraćaju vjeru u pivo, čija je velika prednost raznovrsnost. U tom svjetlu i mi vidimo svoju šansu i svoje mjesto pod suncem.

Jedan od trendova, koji također srećemo svuda po pivskom svijetu, jest da pivovare svoje proizvode propagiraju na svečanostima, sajmovima, festivalima, u jednu riječ - danima piva. U gradu se priča da i vi pripremate svoje dane piva.

Mi danima piva želimo podsjetiti Daruvarčane da imaju pivovaru u svom dvorištu. Idući tjedan bit ćemo pametniji, jer upravo finiširamo dogovore o konceptu te manifestacije u nastajanju. Trebalo bi to biti nekoliko dana, vjerojatno vikend na kraju kolovoza ili početku rujna. Zapravo smo već prošle godine udarili temelje takvoj manifestaciji - tada smo redizajn našeg piva i ujedno 170. obljetnicu daruvarske pivovare proslavili lijepom svečanošću, koja je jako dobro primljena. Sada ćemo to napraviti malo drugačije, a kako, doznat ćete na vrijeme.

Danas, trinaest mjeseci od preuzimanja pivovare od strane Kufner grupe, kad sve zbrojite, da li se „oduzmete," ili ima razloga za zadovoljstvo smjerom kojim se stvari kreću?

U svakom slučaju, imamo razloga za zadovoljstvo. Valja biti realan i znati da, iako naši indeksi rasta govore o sto postotnom povećanju prodaje, to još nisu velike količine, ali razloga za zadovoljstvo ima, jer smo ponovno pokrenuli pivovaru, za koju su mnogi smatrali da više nikada neće raditi. Imamo posla, imamo ponuda s a svim strana, a najviše me veseli kad od običnih ljudi čujem da je pivo odlično i da im je drago što smo vratili bar jedan dio slave Staročeškog piva.

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl

Bobillo-Trillo - Anton Blake s.35.jpg
Bobillo-Trillo - Anton Blake s.35.jpg





Najnovije iz kategorije Interview