Zavirite u pivsku povijest
Vrlo zanimljiva izložba o pivskoj povijesti otvara se u Etnografskome muzeju, piše sutrašnji broj Večernjeg lista. Večernji list ekskluzivno je vidio sjajno uređeni ambijent kojem dominiraju grafike, posuđene prve staklene boce stare stotinu godina, reprodukcije umjetničkih djela, zapisi iz egzotičnih kultura (Afrika, Azija) o pivu i njegovoj popularnosti koja seže u daleku prošlost - 3500 godina. Posjetitelji će moći doznati da su stari Egipćani faraonima na nadgrobne spomenike stele klesali hijeroglife s receptom za proizvodnju piva kako bi ga oni, u zagrobnom životu, imali u obilju.
Tada ga se nazivalo tekućim kruhom, a pilo ga se pomoću dviju slamki uronjenih u velike vrčeve. Prvi dokazi o konzumaciji piva u Hrvatskoj datiraju iz 1800. godine prije naše ere, iz kostelačke i badenske kulture s nalazišta u Vučedolu. Ono se oduvijek pilo u društvu i, kao i svugdje, bilo je narodsko piće. Od proizvodnje po samostanima u srednjem vijeku do prvih krigli i servisa iz 19. stoljeća u Habsburškoj Monarhiji, pa sve do prvih pivnica u Zagrebu i okolici te, naravno, u Karlovcu.
Ljubitelji piva, kolekcionari, posudili su razne izloške - prve boce iz 30-ih godina 20. stoljeća, podmetače, etikete, a izložene su i reprodukcije umjetničkih djela, primjerice Van Goghove slike inspirirane pivnicom. Prikazat će se i tri filma o industrijskoj proizvodnji piva u Karlovačkoj pivovari koja je omogućila jednogodišnje istraživanje s kulturološkog i antropološkog aspekta. Posjetitelji će moći odigrati i nagradni kviz.
Mladen Klemenčić, jedan od suradnika na izložbi, izložit će osam stotina različitih etiketa i podmetača. Prikupljao ih je posljednjih desetak godina putujući Europom; njegov kolekcionarski uvjet je da je ili probao pivo ili boravio u zemlji iz koje ona potječe, odbijajući prihvatiti etikete i podmetače koje su mu prijatelji htjeli darovati. Klemenčić je i kolumnist Vijenca u kojem piše o pozadini pojedinih pivskih naziva, znakova i simbola, upućuje na širi kulturološki aspekt pivarstva i potrošnje piva, ali i preporučuje i neke manje poznate pivske vrste. Te tekstove okupio je u svojevrsni pivski putopis "Idemo na pivo", koji je objavila Mozaik knjiga.
- Žalostan sam što nestaju male pivovare koje preuzimaju velike kompanije, tako nije samo kod nas nego u Europi. Zanimljivo je da je taj proces u Americi obrnut; u 20. stoljeću dominirale su velike pivske kompanije, a danas je sve više malih pivovara i kvalitetnog piva koje se ne proizvodi za mase - kaže Klemenčić.
Na izložbi će se moći vidjeti posebne edicije piva, boce, krigle..., a prikazat će se i tri filma "Dani piva, idemo na pivo!", "O današnjojsuvremenoj kulturi konzumiranja piva" te "Industrijski proces proizvodnje piva u Karlovačkoj pivovari" koja je inicirala jednogodišnje istraživanje na temelju čega je izložba nastala. Posjetitelji će moći odigrati i kviz znanja, ali i vidjeti prve fotografije zagrebačkih pivnica iz Gajeve, Tkalčićeve, Oktogona...
Autorica izložbe Zvjezdana Antoš kaže kako će se napokon razbiti mit da je pivo isključivo muško piće: Hedi Šlogar, povjesničarki umjetnosti, Željki Janeš Benetti, producentici iz Koncertne direkcije, te Regvard Muic, ekonomistici porijeklom iz Austrije koja živi u Karlovcu, ono je omiljeno piće zbog čega su proputovale pola Europe kako bi upoznale najstarije pivnice na svijetu - njemački Bamberg iz 16. stoljeća, ali i irske i engleske pubove. Regvard je zanimljiva jer je 40 godina skupljala recepte o jelima koja odlično idu uz pivo. Zanimljiva je rodna razlika kad se govori o pivu; žene češće govore o okusima, a muškarci pretežno ističu količinu popijenog piva. Na izložbi su surađivali Arheološki muzej, Muzej grada Zagreba i Muzej za umjetnost i obrt, ali i Gradski muzej Vukovar i Muzej grada Iloka.
Autorica je izložbe Zvjezdane Antoš, a likovni postav potpisuje diplomirana dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović.
Foto Pixsell
