Velika češka pivska knjiga

Žatec

Zdeněk Susa   |   28.07.2020.     160

Žatec

Od Chodove je Plane samo jedna stanica do Mariánskih Láznji; tu pivovara nikad nije postojala, topličkom pogonu bili su dovoljni mineralni izvori a za žedne goste pivo se dovozilo iz okolice – iz Chodove Plane, Teple, Kynžvarta, Žandova i još nekoliko malo udaljenijih pivovara. Ne nastavljamo prema chebskom području  - od mnogih povijesnih pivovara u tom kraju trenutno ne radi ni jedna jedina.14

Presjedamo na motorni vlak za Karlove Vare i gorskom panoramskom prugom svladavamo padine Slavkovske šume do Teple. Naravno, i tu su postojale pivovare, bile su dvije – samostanska i građanska. Vozimo se nadalje kroz grad Bečov s njegovim monumentalnim dvorcem – i ovdje se također kuhalo pivo – a dražesnom dolinom rijeke Teple dolazimo do Karlovih Vara. U samom topličkom gradu pivovara nije postojala, ali ih je zato u najbližim selima bilo nekoliko – u Doubi, u Rybáříma, u Dalovicama i u Andělskoj Gori. Trenutačno se pivo ne kuha nigdje.15

Ovo je zanimljiva stvar: karlovarski kraj danas je jedina regija u Češkoj Republici u kojoj nije u funkciji nijedna velika pivovara! U svakoj regiji postoji po više pivovara, čak i u južnoj i istočnoj Moravskoj, gdje caruje vino, odnosno šljivovica. Oko Karlovih Vara nema ničega – kao da to nije Češka! Jasno mi jeda, kad takav gigant kao što je Plzeňský Prazdroj odluči da će kupiti pivovaru u Chebu ili Karlovim Varima i zatvoriti je, najvjerojatnije će to doista tako i napraviti. Ali, gdje su tu lokalni patrioti, gdje su bili politički oci karlovarske regije? Što su radili kad se pripremala ta sramota – cijela regija bez vlastitog piva? Jedino moguće objašnjenje jest da na području Karlovih Vara zapravo prevladava utjecaj ruskog kapitala – a on se uvijek više zanimao za votku nego za pivo.

Čast toga područja nastoji od 2003. godine obraniti gospodin Jiří Dymáček, koji je utemeljitelj, vlasnik i u istoj osobi i tehnolog Chebske nezavisne minipivovare. Neka je čast tom dobrom čovjeku! Pivovara je bila smještena u Pastirskoj ulici i kuhala Chebsku nefiltriranu jedanaesticu, dvanaesticu, trinaesticu Karapils i crnu trinaesticu. Produkcija je iznosila približno 300 hektolitara godišnje. Očito mu je dobro išlo kad je pivovaru preselio na novu adresu – u povijesni prostor u zidinama chebskoga grada. S obzirom na to da je taj prostor zaštićeni spomenik, još se vuče rješavanje administrativnih stvari, tako da se tu pivo trenutačno ne kuha; gospodin Dymáček kuha ga u šumavskom Koutu a toči u chebskoj kaštelskoj restauraciji.

Od godine 2005. gospodin Dymáček više nije sam. Te je godine nikla pivovara i u Velichovu, godinu dana poslije na drugom kraju regije pridružila im se dvorska pivovara u Chyšu. Također je te, 2006. godine, počela raditi Obiteljska pivovara sv. Florijana u Loketu u zgradi bivše sladare. A potkraj 2006. godine počela je raditi Minipivovara Sokolov, koja kuha specijalno pivo Permon. Za sada radi u Lomnici kod Sokolova (a pivo toči u tamošnjoj gostionici „U Franty“ – Kod Frante), ali planira preseljenje u Sokolov u prostor franjevačkog samostana. Imamo se dakle i u Sokolovu čemu veseliti. Na kraju, u mjestu Velký Rybník, također od 2006. godine, postoji pivovara u restauraciji „U hastrmana“ (Kod vodenjaka). Kuha tri varijante piva Velkorybnický hastrman.

Loket, Sokolov i Velký Rybník odredišta su dobro povezana vlakom iz Karlovih Vara. No, ako se odlučimo da ovoga puta nećemo posjetiti mini pivovare, presjest ćemo u Karlovim Varima na brzi vlak za Chomutov. Lijepi kanjon rijeke Ohře s brdima, stijenama i utvrdama prije je slikovitijim činila pivovara u Kláštercu, da i ne govorimo o dvjema pivovarama u Ostrovu, prije nego što vlak uđe u dolinu. (U dolini Ohře, oko šest kilometara od Ostrova, već je spomenuti Velichov, gdje gospodin Bohuslav Novák u svojoj minipivovari kuha dvije vrste Velichovskog formana.) Prolazimo pokraj Kadanja i

začas smo u Chomutovu – od velikih pivovara i dalje ni traga ni glasa. Posvuda su bile, ali sada ih više nema.

Napokon presjedamo za Žatec. Izdaleka nas pozdravlja brežuljak iznad rijeke Ohře, na kojemu se najprije stajala slavenska gradina, nakon nje přemislovska upravna tvrđa, pa srednjovjekovni grad. Grad je ostao, ali od utvrde ni traga - na njezinom mjestu na rubu litice izdiže se pak pivovara kao utvrda!

Kako se približavamo pivovari, prolazimo krasnom i prostranom povijesnom jezgrom. Putem k pivovari dospijevamo pak u uličice puste da pustije ne mogu biti. I također primjereno uske; kamioni u pivovaru mogu samo uz goleme teškoće. Sama pivovara izgleda kao ukleta utvrda, na mjestima otpada žbuka, vjetar fijuče sivim dvorištima. (Priznajem, bio sam tamo po kiši jednoga tmurnog jesenskog dana.) To je pogled izvana – unutra nalazimo posve moderan pivovarski pogon, dvorane obložene pločicama s opremom od nehrđajućeg čelika. Pivovara je očito desetljećima bila zapuštana, u zgrade se nije ulagalo, bila je pred zatvaranjem i rušenjem. Novi su vlasnici u zaštitu pivovare ušli racionalno – nisu počeli uređenjem fasade, nego modernizacijom pogona; proizvodnja piva mora zaraditi novac za sve ostalo.

U Žatecu je pivovara bila odvajkada, grad Žatec ima dokaze o neprekidnoj tradiciji kuhanja piva još od 1261. godine. Na mjestu nestaloga kraljevskog dvorca pivovara je građena od 1798. do 1800. godine. Do tada je imalo 235 građana Žateca s pravom varenja na raspolaganju trideset sladara i četiri pivovare. Nova dvorska pivovara imala je već u prvoj godini rada, 1801., produkciju od četrdeset dvije tisuće hektolitara.

Do 1948. godine bile su u Žatecu dvije pivovare, jedna gore na dvorskom brežuljku, to je bila „građanska“ pivovara, koja postoji i danas; druga je stajala dolje u podnožju brda, i ta je bila Dreherova „eksportna“ – ona je 1948. godine likvidirana i srušena. Bivše dvorsko brdo izbušeno je podrumima – obje su se pivovare koristile podrumima u istoj stijeni; među tim podrumima vjerojatno ima i onih koji su ostali još od stare utvrde, ali oni još čekaju da ih se istraži.

U Žatecu se kuha pivo Žatec – svijetlo šankersko (desetka), dvije vrste svijetlog lagera, Export i Premium, specijal Baronka i drugi specijali. Kad vidimo koliko još građevinskih radova čeka vlasnike, moramo im poželjeti da im pivo bude uspješno. A čini se da tomu i jest tako – probijaju se i na tržište Velike Britanije. Daju sve od sebe i na domaćem terenu i nude usluge kakve u manjim pivovarama nisu baš uobičajene.

NON-STOP prodaja žatečkoga piva, i to kako u bocama, tako i u bačvama

Osjetite li u bilo koji dnevni ili noćni sat hitni nedostatak piva,

iskoristite NON-STOP prodaju u žatečkoj pivovari

i tako riješite svoj problem.

Na raspolaganju su i glave za točenje, koje će olakšati točenje piva iz bačvi.

Ne budite više nikad bez piva!

To je sve dobro – uspije li pivo, obnovit će se i pivovara da bi opet bila kruna toga odvajkada slavnoga grada i regije.

14 Samo u gradu Chebu bilo je prije Prvoga svjetskog rata devet pivovara različite veličine. Ostala je samo jedna, a i ta je zatvorena 1994. godine.

15 Karlovarska pivovara zatvorena je 1999. godine.

S češkog preveo Mato Pejić

Prije otprilike jednog desetljeća završili smo serijal Velika češka pivska knjiga, autora Zdeněka Suse, u prijevodu našeg urednika Mate Pejića. Precizno – od travnja 2009. do siječnja 2011. iz tjedna smo u tjedan objavljivali iznimno zanimljive priče iz ove osebujne knjige, a između uvodnog članka i završnog razgovora s autorom, stalo ih je ukupno 88. No, to nisu bile svi tekstovi iz knjige – tamo ih je čak 120, a neke smo iz raznoraznih razloga izostavili. Sada, desetljeće kasnije, Češka je televizija objavila serijal u kojeg doktor Susa (Zdeněk Susa je poznati češki pneumolog, vlasnik malog izdavačkog poduzeća, evangelički pastor i iznimno aktivan član društva prijatelja piva Old Beer Club), a nakon toga probrane je tekstove ukoričila u knjizi Pivní putování (Pivska putovanja), u kojoj su i mnogi članci iz one prve knjige, Velike češke pivske knjige, neki prerađeni i skraćeni, a drugi u integralnom obliku. Nama je to pak prilika da objavimo i prijevode onih tekstova, koji nisu ušli u izbor prije deset godina. A vjerujte da su vrijedni objavljivanja.

Vidi: Velika češka pivska knjiga

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Žeđ je užasna stvar, a nekad ostavlja trajne posljedice.
Jaroslav Hašek

Nacrtaj mi krigl

RoyScheider-BlueVelvet.jpg
RoyScheider-BlueVelvet.jpg





Najnovije iz kategorije Velika češka pivska knjiga