Danas je dobro poznato da umjerena konzumacija piva može povoljno djelovati na zdravlje, a zaštitni učinci odnose se ponajprije na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i kognitivnog slabljenja. Ne treba zanemariti ni učinak na smanjenje razine stresa, povećanje socijalizacije i zbližavanje s prijateljima, što je također znanstveno dokazano. Umjereno znači 1 pivo (3 dl) dnevno za žene i 2 piva (6 dl) dnevno za muškarce, a prekomjerno konzumiranje bilo koje vrste alkoholnog pića djeluje razorno i na zdravlje tijela, i na psihu, i na okolinu. S druge strane, postoje skupine kojima se konzumacija alkohola ne preporučuje, a to su djeca, adolescenti, trudnice, osobe izložene riziku od alkoholizma, bolesnici s kardiomiopatijama, kardijalnim aritmijama, depresijom te bolestima jetre i pankreasa.
Također, vrlo je važan način na koji konzumiramo pivo. Poželjno je ravnomjerno rasporediti unos tijekom tjedna u obliku umjerene konzumacije, a tzv. vikend-opijanje pokazalo se nepoželjnim za zdravlje. Takav način konzumacije alkohola svojstven je adolescentima, koji najčešće tijekom tjedna apstiniraju, a tijekom vikenda u kratkom razdoblju unose tjednu dozu alkohola.
Veliku važnost za pozitivne učinke umjerene konzumacije piva znanstvenici pripisuju načinu pijenja, a poželjne su upravo one navike koje prevladavaju na Mediteranu - konzumacija umjerenih količina alkoholnih pića s niskim udjelom alkohola uz obrok, u opuštenoj atmosferi i društvu. Iako se na Mediteranu još uvijek češće pije vino, istraživanja pokazuju kako se u nekim mediteranskim zemljama znatno povećala naklonost pivu, a i u Hrvatskoj svjedočimo takvim trendovima. Sa sve većim izborom piva dolazi i povećanje kulture konzumacije piva i umijeće sparivanja različitih vrsta piva s odgovarajućim jelima.
Postoji još razloga zašto je pivo dobro piti uz obrok, a ne na prazan želudac. Naime, ako se pije na prazan želudac, brže se apsorbira i tada se postiže veća koncentracija alkohola u krvi u odnosu na situaciju kada se pivo uzima uz obrok. Stoga se preporučuje piti pivo uz obrok ili neposredno nakon obroka kako bi se postigla niža koncentracija alkohola u krvi.
Pivo se smatra i „tekućom hranom" jer svojim sastavom i nutritivnom vrijednošću može pridonijeti zadovoljavanju dnevnih potreba za određenim hranjivim tvarima. Od vitamina, u pivu su najzastupljeniji vitamini skupine B, a od minerala kalij, magnezij, kalcij i silicij. Ipak, glavni je sastojak piva voda, u kojoj se nalaze otopljeni spomenuti nutrijenti, ali i biljne kemikalije poput fenolnih spojeva s povoljnim učinkom na zdravlje.
Pivo se može sljubiti s gotovo svim vrstama jela
Pivo se oduvijek sparivalo s hranom, konzumiralo se čak i kao aperitiv jer „priprema" probavni sustav poticanjem lučenja enzima za hranu koja se konzumira. Kombiniranje piva i hrane danas je važan dio gastronomije i na neki se način može smatrati umjetnošću u kojoj se razmatraju boje, okusi, temperature konzumiranja, količina alkohola i arome te, naravno, prigoda u kojoj se piju određena piva.
Pivo se može sljubiti s gotovo svim vrstama jela, uz predjela i male zalogaje, mesna jela, ribu, raznovrsne sireve, gorkaste i posebice čokoladne deserte. Pivo se općenito dobro slaže s ukiseljenim povrćem poput kupusa, krastavaca i paprike, pečenim mesom, ljućim meksičkim jelima, jelima s grila i svim jelima s aromom dima.
Gorka jela, poput šparoga, rukole, raštike, radiča ili plemenitih sireva, dobro se slažu s gorkim okusom piva. Ipak, ne treba zaboraviti da i suprotnost okusa daje čaroliju, pa se slatka jela, deserti koji imaju gorku notu poput čokoladnih slastica, dobro slažu s crnim pivom, čiji okus podsjeća na tamnu čokoladu. Riba i meso peradi dobro se slažu s tzv. lager pivom, koje pojačava okus te lagane proteinske hrane i daje osjećaj svježine. Uz plodove mora, školjke i rakove kao i uz konzerviranu i dimljenu ribu dobro se slaže tamno pivo jačeg okusa.
Autorica teksta doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička je nutricionistica, predaje na Medicinskom i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te je zaposlena kao nutricionistica u KBC-u Zagreb, u Centru za kliničku prehranu. Ujedno je predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i dopredsjednica Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora. Glavna je urednica internetskog portala Vitamini.hr te direktorica tvrtke Vitaminoteka za konzalting u nutricionizmu. Autorica je knjiga „Hrana pod povećalom“ i „Priče o hrani – od mesa do moussea“. Autorica je i suautorica više objavljenih znanstvenih radova i poglavlja u knjigama i udžbenicima. Održala je niz stručnih i znanstveno-popularnih predavanja s područja nutricionizma i kliničke prehrane te surađuje s prehrambenom industrijom i nevladinim udrugama u svrhu popularizacije znanosti o prehrani.
