Prošloga tjedna, tijekom zasjedanja u Rijadu u Saudijskoj Arabiji, Odbor za svjetsku baštinu Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu UNESCO, proširio je popis svjetske baštine za 42 nove lokacije, a među njima je i češki grad Žatec i žatečki krajolik hmelja.
Ovaj kulturni krajolik stoljećima je oblikovan živom tradicijom uzgoja i trgovine najpoznatijom sortom hmelja na svijetu, koja se koristi u proizvodnji piva diljem svijeta, piše UNESCO na svojoj internet stranici navodeći sve nove upise na spisak baštine, koji sada ima ukupno 1.199 upisa, od čega su 993 objekta kulture, 227 prirode i 39 mješovitih. Područje uključuje posebno plodna polja hmelja u blizini rijeke Ohře koja se kontinuirano obrađuju stotinama godina, kao i povijesna sela i zgrade koje se koriste za preradu hmelja. Urbani elementi posjeda uključuju srednjovjekovno središte Žateca i njegovo industrijsko proširenje od 19. do 20. stoljeća, poznato kao Praško predgrađe (Pražské předměstí). Zajedno, oni ilustriraju evoluciju agroindustrijskih procesa i socio-ekonomskog sustava uzgoja, sušenja, certificiranja i trgovanja hmeljem od kasnog srednjeg vijeka do danas, piše UNESCO.
Podsjetimo, Češka priprema kandidaturu češke kulture piva i pivnica za upis na spisak nematerijalne baštine, koja bi trebala biti predana sljedeće godine, no hmeljari su pretekli pivare, te su upis na prestižnu listu već izborili.
Žatec i Žatečki krajolik hmelja od prošlog su tjedna dio svjetske kulturne baštine UNESCO, piše Češka turistička zajednica u priopćenju za javnost. Odbor za svjetsku baštinu odlučio je o upisu na svom sastanku u Rijadu. Time su prva hmeljna baština i krajolik koji su dobili ovaj status. U Češkoj je ovo već 17. materijalni spomenik upisan na ovaj prestižni popis kulturne baštine.
Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), kulturna putovanja čine 40 posto turizma i stoga su jedan od najbrže rastućih segmenata turizma. Nagrada UNESCO za krajolik hmelja omogućit će dubinsko predstavljanje cjelokupne pivarske kulture i gastronomije te tako ciljati na bonitetno sposobnu ciljnu skupinu. Novi UNESCOV spomenik sastoji se od dva dijela koji se prirodno nadopunjuju i dokumentiraju jedinstvenu baštinu hmelja u Žatecu. Krajolik hmelja predstavljen je farmama hmelja oko sela Stenkík i Trnovany te povijesnog grada Žateca.
“Još jedan upis u UNESCO veliki je uspjeh za češki turizam. Nadovezuje se na prošlogodišnje veslanje, također bez presedana u svijetu. Iako smo mala zemlja po četvornim metrima, svjetska smo sila po upisima na popis svjetske baštine. Među zemljama smo s najviše UNESCO-vih spomenika po km2“, kaže Jan Herget, direktor Češkog turističkog centra CzechTourism, te dodaje: „Zahvaljujući UNESCOU, Žatec može postati prirodna stanica stranih turista na putu od Praga do Karlovih Vara, što će značajno pridonijeti razvoju lokalnog gospodarstva.”
Novoregistrirani hmeljarnici u Žatecu i okolici, to jest u regiji Ústí nad Labem, prirodno su povezana rijekom Ohře i lokalnim povijesnim cestama, uključujući željeznicu. Stoljećima povezuju grad Žatec sa selom.
„Tradicionalna proizvodnja oko najfinijeg aromatičnog žatečkog hmelja traje više od 700 godina. Lokalna raznolikost postoji zahvaljujući kombinaciji izuzetno pogodnih klimatskih i prirodnih uvjeta, koji su neraskidivo povezani s vještinama i znanjem prerađivača", kaže Veronika Janečková, direktorica odjela za upravljanje proizvodima, istraživanje i B2B suradnju Češkog ureda za turizam , te dodaje: „Sve se stoljećima prenosilo s koljena na koljeno, a zahvaljujući konstantnoj kvaliteti vodeću poziciju žatečkog hmelja održao je do danas. Koncept žatečkog hmelja Saaz Hops poznat je u cijelom svijetu, a zahvaljujući upisu u UNESCO bit će zasigurno i grad Žatec i okolni ruralni krajolik. Čestitke svima koji su sudjelovali u sljedećem češkom tragu u UNESCO-u."
Uzgoj i prerada hmelja zahvaća cijelo područje, pa tako i izgled grada i okolnih naselja. Primjerice, u praškom predgrađu Žatec postoji jedinstvena zbirka hmeljarskih zgrada, toliko ih nema nigdje u svijetu. Dok se specifični objekti za sušenje hmelja nalaze uglavnom u selima, grad ima na desetke skladišta hmelja, pakirnica, sumporara u kojima se hmelj čuvao sumporenjem, sve do zgrade žigosarnice u kojoj se hmelj certificirao.
Foto Václav Mach
