Zaronite u svijet piva

Ono što drugdje postoji desetljećima, kod se pojavljuje tek stidljivo - pivopijama se nude razni tipovi, stilovi i vrste piva, ukazujući da je svijet piva, štono bi se reklo - voda duboka i da ne treba zazirati od upoznavanja toga prostranstva. Ne bojte se, nećete se utopiti. Pivski šar razmjerna je novost i u Češkoj, gdje je trend širenja ponude ipak uzeo golemog maha.

Stoga je časopis Pravo ovih dana objavio, a mi prenosimo s portala Novinky.cz, članak o pivskoj raznovrsnosti:

U posljednje vrijeme doživljava pivarstvo veliki procvat. Niču nove mini pivovare, množe se zaljubljenici u pivo, koji ga kuhaju sami kod kuće, a u restauracijama i pivnicama sve češće se možete susresti s neobičnim pivskim specijalima. Osim klasičnih lagera ili šankerskog piva možemo nabasati na slatkasta pšenična piva, živa piva s dodatkom kvaščevih gljivica, ukusna tamna ili polutamna piva, ili pak na piva s okusom voća. Zavirimo zajedno u svijet piva

Od dijetnih piva do ukusnih portera

Pivo se dijeli po nekoliko kriterija. U posljednje vrijeme često se koristi podjela prema boji: na svijetla piva (proizvedena od svijetlog slada), polutamna, tamna (proizvedena od tamnog ili karameliziranog slada) ili rezana, koja se dobivaju miješanjem svijetlih i tamnih piva. Da ne bi ostalo samo na tome, ova se skupina piva dijeli na još jedanaest podskupina.

Prvu podskupinu čine stolna, lagana piva s malo alkohola, a također i dijetna piva s niskim sadržajem kalorija. Izrađena su uglavnom od ječmenog slada s ekstraktom u osnovnoj sladovini do šest posto. Slijede šankerska piva sa 7 do 10 posto ekstrakta u osnovnoj sladovini, koja se također proizvode od ječmenog slada i imaju puniji okus.

Slijedeća kategorija su lageri, najrasprostranjenija piva na svijetu. U ovu skupinu spadaju i slavna piva plzenjskog tipa. Od ječmenog su slada i imaju 11 do 12 posto ekstrakta u osnovnoj sladovini.

Onda - specijalna piva. One imaju 13 posto i više ekstrakta, od ječmenog su slada, ukusnija, intenzivnija i gdjegdje lagano slatkasta.

Još jača piva su takozvani porteri. To tamno pivo potječe iz Londona, ima 18 posto ekstrakta ili više a pije se na nešto višoj temperaturi od klasičnih lagera, na oko 13 stupnjeva Celzija. Porter je veoma intenzivno, zrelo i gorko pivo.

nasuprot tome piva sa sniženim sadržajem alkohola su veoma lagana, sadrže najviše 1,2 posto alkohola.

Zanimljiva su pšenična piva. Proizvode se s dijelom pšeničnog slada, manje su gorka i više slatkasta, neka imaju izrazitu aromu banane. Pojavljuju se u filtriranoj varijanti i mutna, s komadićima kvasca, naročito su omiljena u Njemačkoj, a glasovita pšenična piva dolaze i iz Belgije. Sve češće možemo ih naći i kod nas.

Kvaščeva piva dobivaju svoj specifičan okus dodavanjem pivarskog kvasca. Naime, u već gotovo pivo dodaje se raskvašena mladina. Neki izvori navode da pivo s dodatkom kvasca blagotvorno djeluje na ljudski organizam, sadrži veliku količinu proteina, važnih enzima i vitamina B. Jednako kao pšenično pivo, poslužuje se u visokim uskim čašama.

I bezalkoholna piva sadrže alkohol

Takozvana bezalkoholna piva u stvari sadrže alkohol - doduše veoma malo, maksimalno 0,5 volumenskih postotaka. Za bezalkoholnim pivom posežu vozači i ljudi, koji iz nekog razloga ne mogu ili ne žele piti alkohol. bezalkoholna piva su u Češkoj u usponu, a okusom nimalo ne zaostaju za alkoholnim pivom.

Ogromnom raznovrsnošću odlikuju se piva s dodanim okusom, koja su kod nas novost, prisutna posljednjih nekoliko godina. Tu spadaju piva s dodatkom, na primjer biljnog ekstrakta, voćnog soka, prirodne arome ili drugog alkohola. Nema nikakvih ograničenja, tako da se u pivo mogu dodati borovnice, trešnje, zvjezdasti anis, vanilija, eukaliptus ilI wasabi.

Još su stari Sumerani i Egipćani pripisivali su pivu ljekovita svojstva, te su pivom, u kombinaciji sa zazivanjima, pokušavali liječiti ubod škorpiona. U tome s ljekovitim svojstvima piva zacijelo nečega ima, jer je riječ o nutricionistički uravnoteženom napitku, koju uz ostalo sadrži vitamine skupine B, te minerale ili elemente u tragovima. Umjerena konzumacija može povoljno utjecati na probavu, zaštitu mokraćnih putova ili na primjer uklanjati stres. No, znate li kako ćete najbolje uživati u pivu?

Budete li se pridržavali nekoliko jednostavnih pravila, bit će i konzumacija flaširanog piva u udobnosti vašeg doma vrhunski užitak.

Prvi korak je odabir odgovarajuće posude. Trebala bi to biti glatka ili rebrasta posuda izrađena od stakla, porculana ili keramike. Stručnjaci za pivo ne preporučuju korištenje plastike ili metala. Za veći užitak, trebala bi čaša biti hladna. Možete je držati u hladnjaku, ili prije upotrebe isplahnuti hladnom vodom, ljeti će pomoći i par kocaka leda. U svakom slučaju, mora biti čista - masne fleke na rubu loše bi utjecale na formiranje pjene.

Čovjek ne mora biti baš pivski gurman da bi znao da dobro pivo mora biti pravilno ohlađeno. Optimalna temperatura za lager je od 6 do 8 stupnjeva Celzija. Ne preporučuje se pretjerano hlađenje, jer se time gube karakteristične osobine okusa piva.

Nalijevanje u čašu

 Jednako je važno i nalijevanje piva u čašu. Ovdje se stavovi stručnjaka unekoliko razlikuju. Neki preporučuju lijevati pivo na sredinu čaše s visine od dva centimetra i potom dodati pjenu, drugi opet ulijevaju pivo po rubu čaše, a onda ga dizanjem boce zapjene. Moguće je i pivo nalijevati tako da se najprije napravi temelj od pjene, a onda izlije tekućina.

Ako niste sigurni hoće li vam poći za rukom naliti pivo jednim potezom, slobodno to učinite na više puta. No, otvoreno pivo, koje nije istočeno do kraja ne bi trebalo ostati na stolu, nego u hladnjaku. Pjena mora biti kompletna, gotovo bijela, bez mjehurića i trebala bi podsjećati na šlag.

Što dalje? Ispravno bi bilo čašu piva popiti u tri velika odlučna gutljaja. Ako pak ne želite piće popiti tako brzo, možete naravno odabrati takav tempo kakav će vam odgovarati. Općenito pak vrijedi da se pivo ne bi trebalo prelijevati iz jedne čaše u drugu ili čak miješati s nepopijenim ostacima. Tako pivo naime oksidira, mijenja temperaturu i okus.

Za zaključak: uz pivo možete zameziti sušeno meso, masne sireve ili slane delicije, odlično se slaže s mesom i divljači, patku sa zeljem i knedlima mnogi ljudi ne mogu ni zamisliti bez piva. Zahvaljujući niskom sadržaju alkohola pivo možete bez većih posljedica piti cijelu večer. Loša strana veće konzumacije međutim može biti to što šećeri koji se nalaze u pivu umanjuju otpornost na alkohol. Zato može biti pogubna kombinacija piva s destiliranim pićima.

Kratko žestoko piće je u usporedbi s pivom velika doza alkohola s kojom naš organizam teško izlazi na kraj. Ako ste čitajući ovaj članak dobili želju za jednim hladnim, to je dobro, jer svijet piva je veoma raznovrstan i stalno je na raspolaganju nešto novo za kušanje. A za uistinu dobrim pivom nema potrebe daleko putovati, jer odlična piva dolaze iz malih i srednjih pivovara.

S češkog preveo Mato Pejić

Izvor: Novinky.cz