Wiesn rekordi i tamne mrlje

Oktoberfest, odnosno, kako ga u Münchenu i Bavarskoj zovu, Wiesn najveća je svečanost piva na svijetu, najpoznatija i najvažnija, najglasnija i najposjećenija. Mnogi superlativi mogli bi se još nanizati u opisivanju te manifestacije, koja je prvi put održava 1810. godine, pa će dakle za dvije godine imati okrugli 200. rođendan. Ove godine Wiesn se održava po 175. puta, što znači da je bilo i prekida. Evo nekih zanimljivih brojki koje Wiesn čine 'naj'.

 

1910. godine slavio je Oktoberfest stoti rođendan, što je bio povod za razuzdano pijenje piva, pa je postavljen za to vrijeme nevjerojatan rekord – popilo se 12 tisuća hektolitara piva.

 

Od 1939. do 1948. godine nije bilo Oktoberfesta, cijelo jedno desetljeće! Zbog Drugog svjetskog rata dugo nije bilo Oktoberfesta, a krajem četrdesetih, kao zamjena, održavale su se male jesenske svečanosti.

Oko 7,1 milijun posjetitelja zabilježeno je na jubilarnom Oktoberfestu 1985. godine. Te je godine Oktoberfest održan po 151. put, a jubilarni je bio jer je prošlo 175 godina od prve fešte

Posjetitelj Wiesna Karl Sorg je od 1960. do 1983. godine svake godine napraviti autoportret na Foto-streljani. Portretirao se, takorekuć, puškom! Streljana je napavljena tako da pri svakom pogotku u metu snimi strijelca.

Jubilarni 25. oktoberfest 1835. godine, stoti 1910., te jubilarni 175. 1985. godine održani su u godinama pojavljivanja Halleyevog kometa.

 

Godine 1908. predstavio je Carl Gabriel u minhenskom izložbenom parku prvu njemačku tobogan-željeznicu (Achterbahn), a slijedeće godine Max Stehbeck prvu mobilnu tobogan-željeznicu na Oktoberfestu.

Godine 1880. na natječaju za Oktoberfest pojavio se vlasnik dresiranih pasa. Mogli su (psi), ne samo igrati karte i plesati, nego su na fotografijama prepoznavali sve europske kraljeve. Koji bi pas to danas mogao?

Bilo je to godine 1901., kada su dva gospodina, I. i M. Hager u šatoru Lang dobili diplome za popijenih deset massova piva (mass je vrč od jedne litre). Svaki pod deset, dakako. Tada je to nazvano stravično lokanje, a danas je to za suvremene pivopije obična dječja igra.

Na starim razglednicama Oktoberfesta često s predstavljana djeca koja piju pivo, ne samo znamenito 'minhensko dijete' (Münchner Kindl, zaštitni znak grada), nego i druga mala djeca. Ispočetka, pa do tridesetih godina prošlog stoljeća prikazivan je dječak, a nakon toga djevojčica. Čini se da je medicina tada bila naprednija nego što se općenito misli.

Znameniti zvučni zaštitni znak Oktoberfesta, zdravica Ein Prosit der Gemütlichkeit, nakon čega slijedi Eins, Zwei, Drei – Gsuffa, zapravo je starobavarska zdravica koja ne potječe iz Münchena, nego iz sjeveroistočne Bavarske. Autor je Bernard Dittrich iz Chemnitza, a skladao ju je 1912. godine.

Jedna od mlađih tradicija Oktoberfesta je otvaranje prve bačve piva, čime počinje Oktoberfest. Godine 1950. prvi put je to učinio tadašnji Oberbürgermeister (gradonačelnik) Münchena Thomas Wimmer, i otada to rade svi njegovi nasljdnici. Dan otvaranja Oktoberfesta za njih je strašniji od izbora, jer je to strašno odgovorna zadaća. Valja zabiti pipu u bačvu od 200 litara, i to drvenim čekićem, a od broja udaraca zavisi budući ugled gradonačelnika. Sadašnji OB Christian Ude, rekorder je – zabio je pipu sa samo dva udarca.

Najveći šator svih vremena na Oktoberfestu bio je Pschorr Braü Rosl iz 1913. godine s površinom od 5.500 četvornih metara i 12 tisuća mjesta za goste. Danas je najveći Hofbrau s 10 tisuća mjesta.