Pivnica.net
Banner

Velika češka pivska knjiga

Vratislav versus Konrad

Zdeněk Susa   |   28.10.2009.     1832

Vratislav versus Konrad
Vratislavice nad Nisom na njemačkom se zovu Maffersdorf. Teško je ustanoviti koje je ime izvorno. Naši prethodnici u toj zemlji – kako oni koji su govorili češki, tako i oni koji su govorili njemački – bili su majstori u izvrtanju imena koja dolaze iz onog drugog jezičnog područja. Od češkog imena Jablonec nastao je njemački Gablonz, od njemačkog Reichenberg češki Liberec. Vratislavice/Maffersdorf leže na pola puta. Što je onda bilo prvo?
Prije rata u Vratislavicama su nijemci jednostavno pretezali. Stoga je i veratislavičko pivo jamačno imalo njemačko ime. Tek kad je općina bohemizirana a Maffersdorf otišao u zaborav, iz češkog naziva Vratislavice nastalo je ime piva Vratislav. Dakle vjerujem da mogu tvrditi da knez, a kasnije i prvi češki kralj Vratislav s tim nema nikakve veze.
Sve se promijenilo kada je pivovaru poreuzelo poduzeća Praške pivovare, koje je – nakon 124 godine tradicije – ukinulo kuhanje piva u Vratislavicama. Vlasnim pivovare postao je ujedno i vlasnik marke i počeo pivo Vratislav kuhati u praškoj pivovari u Branjiku. Sjevernočeški domoljubi dugo tu promjenu nisu zapazili, a mnogi i danas smatraju da je Vratislav sjevernočeško pivo.
Kad je tvrtka Hols obnovila proizvodnu piva u Vratislavicama, nije mogla vratiti marku piva Vratislav. Tražila je novo ime za svoje pivo i pojavio se Konrad. Jedno od objašnjenja kaže da je knez, a kasnije kralj Vratislav imao brata Konráda. Jeste, imao je brata Konráda, zvanog Brnjanski. Sa Sjevernom Češkom imao je doduše malo pa ništa zajedničko – jednako kao brat mu Vratislav, ali njegovo ime je podesno za naziv piva. Doduše Konrád ima crticu na „a“, koje na pivskoj etiketi nema, što je ustupak ambiciji da se pivo plasira na strano tržište, gdje bi nekakva crtica samo zbunjivala ljude.
Ipak, neki kritičari tvrde, da ime piva Konrad, posebno kad se napiše bez crtice nad „a“, ne asocira samo na davnašnjeg kneza, nego i na jednog drugog Konrada, puno kasnije, koji se stjecajem okolnosti rodio 1898. godine baš u Vratislavicama na Nisom – na izvjesnog Konrada Henleina. Tim klevetnicima ću primijetiti da se dotični Konrad doduše rodio u Vratislavicama i školovao u Jabloncu, gdje je i radio po povratku iz zarobljeništva u Prvom svjetskom ratu sve do 1925. godine, nakon čega je odselio u Aš i tek tamo postao poznat – prvo kao učitelj tjelovježbe, predsjednik Njemačkog saveza tjelovježbe u Čehoslovačkoj, a od 1933. godine kao šef političke stranke. Ako je uopće pio pivo, to nipošto nije bilo vratislavičko, nego aško. Što svakako nije razlog da se po njemu nazove bilo što u Vratislavicama.
Stoga neću istraživati nikakve moguće niti nemoguće konotacije imena vratislavičkoga piva i vjerovat ću Vratislavičanima da ime Konrad znači naprosto KONcentrirana RADost! Ove radosti proizvode u Vratislavicama oko pedeset tisuća hektolitara godišnje (a proizvode još i preko tisuću tona vlastitog slada.) No, koncentriranu radost nije lako kušati u samoj pivovari. Ne postoji pivovarska restauracija, već samo pivski šank u zgradi sladare, koji radi samo na najavu. Pretpostavljam da smo toliko iskusni pivski turisti, da će nam i pored tih prepreka poći za rukom kušati neke od devet vrsta ovdašnjeg piva prije nego sjednemo na vlak za Tanvald via Jablonec. Tamo ćemo presjesti za Željezni Brod, odakle ćemo se drugim vlakom preko Semile domoći Stare Pake. Tamo ćemo posljednji put presjesti i sići na kolodvoru u Novoj Paki, u neposrednoj blizini naše slijedeće pivovare.
Iz Tanvalda se može nastaviti brdskom prugom do Harrachova, gdje u staklani radi mini pivovara, u sklopu poduzeća Staklana i mini pivovara Novosad & sin Harrachov. Kuha tri zanimljive vrste piva, a ima kapacitet od 650 hektolitara. U harrachovu se možete ne samo osvježiti krkonoškim pivom i krkonoškim zrakom, nego i očeličiti organizam u pivskim kupeljima, otvorenim 2007. godine. U Europi navodno postoje samo četvore pivske kupelji – jedne u Austriji, jedne u Njemačkoj, jedno kod nas u Chodovoj Plani u pivovari Chodovar i sada najmlađe ovdje u Harrachovu.
 
ANTONÍN VOJTĚCH VALENTA MĚLNICKÝ
Taj pjesnik živio je od 1846.-1892. Godine 1875. objavio je u izdavačkoj kući Vilimkov Knjigu stihova o pivu, odnosno Pivijadu.1 U njoj je ukazivao da se češko-njemački nacionalni prijepori mogu umiriti uz čašu piva, koje je temelj ravnopravnosti dvaju plemena Slične „nedovoljno domoljubne“ ideje nisu u to vrijeme bile popularne a ni do danas se to nije značajnije promijenilo. Možda je zato A. V. Valenta Mělnický slabo poznat.
 
Pivo pije svaki rado
tko je našijenac
i uopće nije važno
je li Čeh il' Nijemac.
 
Pivom kuša ravnopravnost
svoja moćna krila
dobra piva Čehu, Nijemcu
uvijek ista bila
 
Neka pivo stranom riječi
hvali tuđijenac
iznad toga ravnopravno
stoje Čeh i Nijemac
 
Ovu našu ravnopravnost
pivo čvrsto štiti
u to ime Česi, Nijemci
uvijek ćemo piti
 
1Citirano prema dr Jiřiju Krausu.
  
Preveo Mato Pejić
 
 
 
 

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl








Najnovije iz kategorije Velika češka pivska knjiga