Spravljanje posebnog blagdanskog piva počelo je još pet stoljeća prije Krista, a prve količine skuhane su na sjeveru Europe, u skandinavskim zemljama. Neka povijesna istraživanja tvrde da su to učinili Vikinzi, ali da se tada nije tako zvalo.
Običaj se kasnije proširio u zemlje njemačkog govornog područja gdje se naziva Weihnachtsbier te Englesku i Irsku s nazivom Christmas. Pripremanje posebnih božićnih piva tamo se smatra sastavnim dijelom božićnih običaja. Posljednjih nekoliko godina božićna piva pojavljuju se i u zemljama gdje nema velike tradicije ispijanja piva: u Italiji dolaze pod imenom birra di Natale, a u Francuska bière de Noël. Kod nas se božićna piva kuhaju od 1990. godine, prva je to učinila Zagrebačka pivovara ali je ono, na žalost, daleko od onoga što bi trebalo biti.
Kuhanja posebnog zimskog, blagdanskog piva, ustanovljeno je u vrijeme kada se to pretežno radilo u samostanima pa se ono varilo od najboljeg slada i hmelja. Bilo je to gusto pivo, najčešće jantarne boje, s većim postotkom slada i alkohola od redovnih pivskih vrsta pa je ta tradicija opstala do danas. U Britaniji je takvo pivo isključivo crne boje.
Ne postoje pravila za kuhanje božićnog piva, ali se zna da ono mora biti puno i složeno. U pravilu su to lageri (Njemačka, Austrija....) ili aleovi (Belgija, Engleskas...) što znači da je riječ o uobičajenoj vrsti piva ali imaju trinaest posto slada i povećani postotak alkohola.
Neke pivovare kuhaju po starim recepturama i tradicionalnim postupkom. Većinom su svijetla, ali ima i tamnih i polutamnih, a sve više se traže nefiltrirana piva. Neka piva se spravljaju s više vrhunskih vrsta slada i hmelja, a u neka se dodaju posebni začini i voćne arome.
Božićna piva kuhaju se tijekom jeseni u manjim količinama.Često je riječ o unikatima koje u ostalom dijelu godine nije moguće dobiti pa se posebno cijene među pravim pivopijama. Optimalna temperatura zimskih piva nešto je viša od optimalne temperature standardnih piva kakvo poznaje prosječni pivopija, kreće se u rasponu od 7 do 11 stupnjeva.
Boce se često pakiraju u posebno svečanim kutijama s prigodnim čašama. Etikete su dizajnirane u skladu s godišnjim dobom pa su na njima najčešće snježni motivi ili motivi s djedicom, borovima, božićnim kuglicama ili nekim drugim blagdanskim simbolima.
Neke pivovare božićna piva kuhaju zbog tradicije, a neke zbog zarade. U zemljama s velikim brojem pivovara, kao što je Njemačka ili s najvećim brojem pivovara, poput Češke veliki je i izbor božićnih piva.
Češki savez proizvođača piva i slada tvrdi da se u toj zemlji krajem studenog svake godine na tržište plasira najmanje četrdeset takvih specijala.
I pivovare koje ne rade božićna piva prilagođavaju se adventu: za svoje vjerne potrošače nude posebna pakiranja, nagradne igre, razne suvenire, a organiziraju i druge blagdanske marketinške akcije.
Američki pivski znalac i pisac Don Russell iz Philadelphije objavio knjigu Cristmas Beer: The Cheeriest, Tastiest, and Most Unusual Holiday Beers, u kojoj predstavlja najbolja i najneobičnija blagdanska piva. U knjizi je opisano preko 150 blagdanskih piva iz cijelog svijeta, naviše iz Amerike i Europe.
Puno više o božićnim pivima kod nas i u svijetu s popisima i prijedlozima što piti za blagdane ili što donijeti pivopiji pod bor možete pročitati na specijaliziranom pivskom portalu Pivnca.net.
Prenosimo iz dvotjednika Agroglas broj 328 od 18. prosinca 2013.
