Valsted: Porezi na pivo u Hrvatskoj jedni su od najviših u svijetu
Bosna i Hercegovina
Ante Pavić/Poslovni dnevnik
27.12.2007.
Danac Torben Valsted izvršni je direktor Grudske pivovare, proizvođača Prima piva koja sa svojim proizvodom želi zauzeti dio tržišnog kolača u Hrvatskoj. Valsted je u Hrvatsku došao prije 10 godina kao predstavnik Carlsberga. Zbog tog staža, kao i zbog braka sa Zagrepčankom, smatra se napola Hrvatom. Nakon što je prestao raditi za Carlsberg otvorio je svoju konzultantsku tvrtku. Nakon toga je bio predstavnik Nestlea za Hrvatsku, a onda su ga početkom ove godine Marinko Robić i Dražen Zadro, vlasnici Grudske pivovare pozvali da im pomogne u osvajanju hrvatskog tržišta Prima pivom. Robić i Zadro hrvatskoj su javnosti poznati i kao najveći dioničari vrovitičke šećerane Viro.
Jedna od tema nedavne predizborne kampanje bilo je pitanje ukidanja zakona o nula promila. Koliko je njegovo uvođenje utjecalo na pivarsku industriju?
- Sigurno da je utjecalo. Nesumnjivo je da je potrošnja u restoranima i kafićima opala. Zato je i marketinška kampanja bila povećana nakon njegova uvođenja. Uvijek sam oprezan u komentiranju ovakvih pitanja jer zadiru u politiku, a ja nisam 100 postotni Hrvat da sebi uzimam pravo da komentira takve stvari. Ali mislim da je Hrvatska turistička zemlja i da ovako restriktivan zakon neće u cijelosti pomoći u rješavanju problema i smatram da je potrebnmo tražiti još neka rješenja. Ista rasprava vodila se i u Danskoj gdje je država pokušala stati na kraj vožnji pod utjecajem alkohola. Rješenja do kojeg su došli sastojalo se u izgradnji vrlo efikasnog javnog prijevoza. Danas je u Danskoj vožnja pod utjecajem alkohola zbog učinkovitog javnog prijevoza svedena na minimum.
Kako se mislite za tržišni udio boriti s etabliranim korporacijama budući da ste novi na tržištu?
- Prije svega tehnologijom izrade i kampanjom o prirodnom i domaćem pivu jer naš proizvod nema konzervansa. Za vrhunsko pivo potrebna je kvalitetna voda, a mi je crpimo s dubine od 250 metara. S tradicionalnom izradom od 45 dana mi pokušavamo natjecati se s konkurencijom. Zbog tehnologije proizvodu više ne treba toliko vremena za sazrijevanje, ali mi smatramo da je ovo jedini način, iako je nešto skuplji. Američki pjevač Frank Zappa jednom je rekao da svaka nacija može imati nuklearnu centralu, ali da ona prava ima svoju pivovaru. Za ovu vrstu industrije potrebno je vremena i strpljenja.
Koliko vama treba vremena?
- Sjećam se kada sam došao raditi za Carlsberg u Koprivnicu. Nekoliko puta su u Carlsbergu razmišljali o zatvaranju proizvodnje zbog nešto lošijih rezultata. Ali bili smo strpljivi i Pan danas zauzima oko 15 posto tržišta. Dakle, trebat ćemo biti strpljivi.
- Sigurno da je utjecalo. Nesumnjivo je da je potrošnja u restoranima i kafićima opala. Zato je i marketinška kampanja bila povećana nakon njegova uvođenja. Uvijek sam oprezan u komentiranju ovakvih pitanja jer zadiru u politiku, a ja nisam 100 postotni Hrvat da sebi uzimam pravo da komentira takve stvari. Ali mislim da je Hrvatska turistička zemlja i da ovako restriktivan zakon neće u cijelosti pomoći u rješavanju problema i smatram da je potrebnmo tražiti još neka rješenja. Ista rasprava vodila se i u Danskoj gdje je država pokušala stati na kraj vožnji pod utjecajem alkohola. Rješenja do kojeg su došli sastojalo se u izgradnji vrlo efikasnog javnog prijevoza. Danas je u Danskoj vožnja pod utjecajem alkohola zbog učinkovitog javnog prijevoza svedena na minimum.
Kako se mislite za tržišni udio boriti s etabliranim korporacijama budući da ste novi na tržištu?
- Prije svega tehnologijom izrade i kampanjom o prirodnom i domaćem pivu jer naš proizvod nema konzervansa. Za vrhunsko pivo potrebna je kvalitetna voda, a mi je crpimo s dubine od 250 metara. S tradicionalnom izradom od 45 dana mi pokušavamo natjecati se s konkurencijom. Zbog tehnologije proizvodu više ne treba toliko vremena za sazrijevanje, ali mi smatramo da je ovo jedini način, iako je nešto skuplji. Američki pjevač Frank Zappa jednom je rekao da svaka nacija može imati nuklearnu centralu, ali da ona prava ima svoju pivovaru. Za ovu vrstu industrije potrebno je vremena i strpljenja.
Koliko vama treba vremena?
- Sjećam se kada sam došao raditi za Carlsberg u Koprivnicu. Nekoliko puta su u Carlsbergu razmišljali o zatvaranju proizvodnje zbog nešto lošijih rezultata. Ali bili smo strpljivi i Pan danas zauzima oko 15 posto tržišta. Dakle, trebat ćemo biti strpljivi.
Na primjeru Hrvatske vidimo da se cijela pivarska industrija u Europi konsolidira. Zanima li se za vas neka veća korporacija?
- Ne mislim da će nas netko preuzeti. Ovo nije dvogodišnji projekt u kojem ćemo podići vrijednost, sve rasprodati i pridružiti se nekoj većoj korporaciji. O našem proizvodu, kao što sam rekao, volimo razmišljati kao o hrvatskom pivu. Naravno da će uvijek postojati tvrtke koje će se interesirati za nas.
Nije li Prima pivo bosansko-hercegovačko pivo?
- Ljudi misle da je Prima pivo bosansko-hercegovačko pivo jer se proizvodi u BiH. To ne odgovara istini. Primjerice, nitko neće reći da su Tuborg ili Stella Artois hrvatska piva iako se izrađuju u Hrvatskoj. Prima pivo je hrvatsko pivo jer kapital i znanje dolaze iz Hrvatske. Razlog zbog kojeg se odabralo Grude je izvorska voda. Malo ljudi zna da je Prima pivo hrvatski brend.
Prima pivo postalo je primijećeno nakon reklame u kojoj nekoliko polugolih djevojaka izlazi iz mora.
- Naš način oglašavanja je da se ne bojimo jednostavne poruke koja kaže da ljudi izlaze vani i žele se upoznati. Vrlo jednostavno, i tu nema neke velike filozofije. Način oglašavanja nekih pivovara pomalo se približio onoj u vinarskoj industriji. Neki proizvođači imaju stroga pravila o oglašavanju, dok mi kampanjom želimo istaknuti da je riječ o zabavi i druženju. Mislim da je takva poruka bliža hrvatskom čovjeku.
Proizvođači vina u Hrvatskoj tvrde da su izgubili bitku s pivarskom industrijom zbog prejakog lobija velikih korporacija za koji su tvrdili da je devedesetih godina izgurao zakon o pivu kao prehrambenoj namirnici zbog čega je pivu bilo dozvoljeno reklamiranje, dok vino nije.
- To je dijelom istina. Međutim, porezi na pivo u Hrvatskoj jedni su od najviših u svijetu pa priča o nekakvoj protekciji baš i ne stoji. Svjestan sam da Hrvati o sebi razmišljaju kao o vinarskoj naciji, ali sve više su i pivarska. U Danskoj, kao pivarskoj zemlji, postalo je u zadnje vrijeme popularno konzumirati vino. Shvaćam zabrinutost za zaštitu vina, ali smatram da ima dovoljno prostora za jedan i drugi proizvod.
Koliki su proizvodni kapaciteti pivovare i koliko udio u tržištu planirate zauzeti sljedeće godine?
- Sada možemo proizvesti oko 350 tisuća hektolitara. Za sada planiramo zauzeti oko 5 posto tržišta. Na početnoj smo točki i širimo posao. Ovih dana počinjemo tražiti regionalne zastupnike. Neki nas od početka ne shvaćaju ozbiljno. Ali mislim da smo sada svi svjesni da smo prisutni na tržištu, ali čeka nas još mnogo posla.
- Ne mislim da će nas netko preuzeti. Ovo nije dvogodišnji projekt u kojem ćemo podići vrijednost, sve rasprodati i pridružiti se nekoj većoj korporaciji. O našem proizvodu, kao što sam rekao, volimo razmišljati kao o hrvatskom pivu. Naravno da će uvijek postojati tvrtke koje će se interesirati za nas.
Nije li Prima pivo bosansko-hercegovačko pivo?
- Ljudi misle da je Prima pivo bosansko-hercegovačko pivo jer se proizvodi u BiH. To ne odgovara istini. Primjerice, nitko neće reći da su Tuborg ili Stella Artois hrvatska piva iako se izrađuju u Hrvatskoj. Prima pivo je hrvatsko pivo jer kapital i znanje dolaze iz Hrvatske. Razlog zbog kojeg se odabralo Grude je izvorska voda. Malo ljudi zna da je Prima pivo hrvatski brend.
Prima pivo postalo je primijećeno nakon reklame u kojoj nekoliko polugolih djevojaka izlazi iz mora.
- Naš način oglašavanja je da se ne bojimo jednostavne poruke koja kaže da ljudi izlaze vani i žele se upoznati. Vrlo jednostavno, i tu nema neke velike filozofije. Način oglašavanja nekih pivovara pomalo se približio onoj u vinarskoj industriji. Neki proizvođači imaju stroga pravila o oglašavanju, dok mi kampanjom želimo istaknuti da je riječ o zabavi i druženju. Mislim da je takva poruka bliža hrvatskom čovjeku.
Proizvođači vina u Hrvatskoj tvrde da su izgubili bitku s pivarskom industrijom zbog prejakog lobija velikih korporacija za koji su tvrdili da je devedesetih godina izgurao zakon o pivu kao prehrambenoj namirnici zbog čega je pivu bilo dozvoljeno reklamiranje, dok vino nije.
- To je dijelom istina. Međutim, porezi na pivo u Hrvatskoj jedni su od najviših u svijetu pa priča o nekakvoj protekciji baš i ne stoji. Svjestan sam da Hrvati o sebi razmišljaju kao o vinarskoj naciji, ali sve više su i pivarska. U Danskoj, kao pivarskoj zemlji, postalo je u zadnje vrijeme popularno konzumirati vino. Shvaćam zabrinutost za zaštitu vina, ali smatram da ima dovoljno prostora za jedan i drugi proizvod.
Koliki su proizvodni kapaciteti pivovare i koliko udio u tržištu planirate zauzeti sljedeće godine?
- Sada možemo proizvesti oko 350 tisuća hektolitara. Za sada planiramo zauzeti oko 5 posto tržišta. Na početnoj smo točki i širimo posao. Ovih dana počinjemo tražiti regionalne zastupnike. Neki nas od početka ne shvaćaju ozbiljno. Ali mislim da smo sada svi svjesni da smo prisutni na tržištu, ali čeka nas još mnogo posla.
Kada ste prvi put došli raditi u Hrvatsku?
- Prvi put sam došao prije 10 godina kao zaposlenik Carlsberga kada je ta tvrtka kupovala koprivničku pivovaru. Potpisao sam dvogodišnji ugovor. Tada smo još dobivali dodatak na plaću za odlazak u rizičnu zemlju. Pitanje ljudi u Kopanhagenu kada sam dolazio bilo je idem li kao policajac ili vojnik. Moram priznati da sam i sam imao sumnje. Istina je, međutim, da je Hrvatska već tada bila jedna od najmirnijih zemalja koje sam do tada vidio. Nakon četiri godine radio sam kao privatni konzultant tvrtkama kao što su Pepsi ili Dukat, poslije čega su mi iz Nestlea ponudili mjesto komercijalnog direktora za regiju.
- Prvi put sam došao prije 10 godina kao zaposlenik Carlsberga kada je ta tvrtka kupovala koprivničku pivovaru. Potpisao sam dvogodišnji ugovor. Tada smo još dobivali dodatak na plaću za odlazak u rizičnu zemlju. Pitanje ljudi u Kopanhagenu kada sam dolazio bilo je idem li kao policajac ili vojnik. Moram priznati da sam i sam imao sumnje. Istina je, međutim, da je Hrvatska već tada bila jedna od najmirnijih zemalja koje sam do tada vidio. Nakon četiri godine radio sam kao privatni konzultant tvrtkama kao što su Pepsi ili Dukat, poslije čega su mi iz Nestlea ponudili mjesto komercijalnog direktora za regiju.
