Pod naslovom Pivovara Daruvar napunila je 180 godina – Vrijedan jubilej pivovare u kojoj se kuha Staročeško pivo novi broj časopisa za znanost, kulturu i umjetnost Vrela. koji izdaje daruvarski ogranak Matice hrvatske odaje počast najstarijoj hrvatskoj pivovari, koja je svoj veliki jubilej obilježila izdavanjem luksuzne monografije.
Tekst potpisuje autor monografije Pivovara Daruvar – priča koja teče 180 godina Mato Pejić, donedavni novinar češkog tjednika Jednota i naš urednik. Vrela jubileju Pivovare i izlasku knjige posvećuju ukupno šest stranica i dva članka, koje ovdje prenosimo u cijelosti.
Grad Daruvar zauzima značajno mjesto na pivskoj karti Hrvatske – ljubitelje zlatnog soka osvojila je svojom nosećom markom Staročeško pivo, ali i craft linijom Peti element, u kojoj zahtjevnijim potrošačima nudi specijalne vrste piva napravljene na zanatski način, u maloj količini i od visoko kvalitetnih sirovina. Ono po čemu daruvarskoj pivovari u Hrvatskoj također nema premca je njezina tradicija – to je, naime, najstarija pivovara u zemlji, koja na istom mjestu, usred grada, pjenušavu tekućinu proizvodi od daleke 1840. godine, dakle više od 180 godina.
Pivovaru je utemeljio Izidor Janković, potomak grofovske loze osnivača modernog Daruvara. Bio je to manufakturni pogon kapaciteta 500 hektolitara piva na godinu, kojem je zadaća bila da kuha pivo za potrebe dvorca, vlastelinskog imanja, radnika na njemu i malobrojnih ostalih građana grada kojem je tek slijedio snažniji razvoj. Taj kapacitet bio je dostatan za sve potrebe sve do pred kraj stoljeća, kada se razvija lječilišni turizam, te u Daruvar dolaze gosti iz udaljenijih krajeva carstva.
U međuvremenu je Pivovara, zajedno s cijelim vlastelinskim dobrom, više puta mijenjala vlasnika. Najprije grof Julije Janković, koji je Pivovaru naslijedio od oca Izidora, prodaje 1879. vlastelinstvo zajedno s Pivovarom Magdaleni Lechner, čija je kći Antonija bila udana za pomađarenog Židova Aleksandra pl. Tüköryja de Algyesta. Već godinu dana kasnije Magdalena Lechner umire, a sva njezina imovina pripada obitelji Tüköry. Pivovaru nasljeđuju Aleksandrovi sinovi Alois (Vjekoslav) i Antal (Antun). Obitelj Tüköry 1893. prodaje pivovaru imućnim građanima Pollaku, Crneru i Dobroviću i zapravo tek tada počinje širenje Pivovare. Poduzetni trojac imao je viziju razvoja pivovare, koja se temeljila prije svega na velikom broju gostiju banjskog kupališta, što su u Daruvar dolazili sa svih strana tek izgrađenom željezničkom prugom. Nazočnost mnogih turista, poslovična kvaliteta češkog piva i lokalna češka zajednica dali su vlasnicima ideju da skuhaju pivo imena Staročeško. Bilo je to u prvoj godini njihova upravljanja Pivovarom, a pivo je bilo Staročeško Zimsko.
Do Drugog svjetskog rata pivovara još dva puta mijenja vlasnike – 1903. prelazi u ruke društva Daruvarska dionička pivovara, 1925. kupuje ju ugledna daruvarska poduzetnička obitelj Gross, a 1941. velikozdenački vlasnik mljekarske industrije Zdenka Viktor Hrešić. Za to vrijeme tvornica se često proširuje, dograđuje, oprema, modernizira, a svaka investicija donosi povećanje proizvodnog kapaciteta i bolje pozicioniranje na tržištu. Krajem stoljeća kapacitet se povećava na tisuću hektolitara godišnje, a do 1925. godine još je jednom udvostručen, na dvije tisuće hektolitara. U prvom petogodištu vlasništva obitelji Gross proizvodnja je povećana peterostruko, na čak deset tisuća hektolitara. Tijekom rata naručuje se nova oprema i počinje gradnja novih pogona, ali uslijed ratnih okolnosti, investicija se ne privodi kraju. No, proizvodnja nije prekidana, a nakon rata je još povećavana, tako da se sredinom pedesetih u pivovari kuju planovi na bazi godišnje proizvodnje od 30.000 hektolitara. U isto vrijeme u sklopu Pivovare počela je raditi i nova sladara.
Danas malo koja pivovara ima vlastitu proizvodnju slada, no nekad je to bilo uobičajeno, kao što je bilo normalno i da se u pivovarama uz zlatni sok proizvodi i štošta drugo. Sve je to u svojoj bogatoj povijesti prošla i daruvarska pivovara. Početkom 20. stoljeća bila je registrirana kao Daruvarska dionička pivovara i munjara, te je proizvodila i električnu energiju za potrebe gradske javne rasprave. Sve do sedamdesetih godina, kada je prestala i proizvodnja vlastitog slada, pivovara je imala bačvariju u kojoj se proizvodila pivska burad, ali i drvene nosiljke za staklene pivske boce. Tada su ih zamijenile plastične gajbe. Dok su boce transportirane u drvenim sanducima lupale su jedna o drugu, pa ih je od loma valjalo zaštiti slamnatim tuljcima, a oni su izrađivani u vlastitom pogonu u sklopu pivovare. Skladištenje prirodnog i proizvodnja umjetnog leda sljedeća je djelatnost pivovare, a tu je još proizvodnja rakije i likera u izdvojenom pogonu u Badljevini, pa proizvodnja škroba, ulja, pa čak i vina, a u pivovarskoj restauraciji Vranjevina pivovara je vodila ugostiteljski i svratištarski obrt, te slikopisni obrt, odnosno prikazivanje filmova. Za potrebe restorana radničke prehrane pivovara je vodila i ekonomiju svinja, koju je nakon ukidanja restorana prenijela na pivnicu Vranjevinu.
Što se tiče piva, proizvodilo se tijekom vremena mnogo različitih pivskih vrsta, tipova i stilova, bilo je tu i pivskih specijala s velikim udjelom slada, a nasuprot tome i desetki, pa i slabijih piva, bilo je i tamnih (i lagera i portera), no pretežno je okosnicu ponude činio svijetli lager, dakle pivo donjeg vrenja, obično s 12 posto ekstrakta u osnovnoj sladovini, i to pod nekoliko trgovačkih marki, koje su obilježile povijest pivovare. Kroz desetljeća su razna piva daruvarske pivovare (i svijetla i tamna) nosila ime Slador, još duža je i slavnija povijest brenda Gambrinus (tako se zvao i nekad veoma popularni pivovarski glazbeni sastav), no ipak perjanica tvorničkog portfolija je Staročeško pivo, koje uostalom spada među najstarije pivske brendove u Hrvatskoj. Naime, od 1893. godine, kada je skuhano Staročeško zimsko pivo, to se ime uz male prekide koristi sve do danas. Sada se u asortimanu pivovare nalaze svijetlo, crveno i bock pivo tog imena, a od 2014. godine pivopijama se nude specijali u craft liniji Peti element (5th element), u kojoj je skuhan dvocifren broj specijalnih vrsta piva (ale, imperial india pale ale, porter, stout ...). U povodu obilježavanja 180. obljetnice skuhao je majstor pivar Krešo Marić i posebno slavljeničko pivo DA–1840–EU, naročito kvalitetan lager češkog tipa, podsjećajući time da se u Daruvaru i danas održava tradicija slavnog češkog piva.
Tog piva trebalo je uvijek imati dovoljno, a kako je potražnja bila velika, pivovara je često investirala u novu opremu i povećavala proizvodnju. Još 1960. godine u Daruvaru se kuha 40.000 hektolitara piva, što značajno nadmašuje instalirani kapacitet,. pa sredinom toga desetljeća u sedmogodišnji plan razvoja ulazi investicija u proširenje kapaciteta na čak 150.000 hektolitara na godinu.
Od 1971. do 1977. daruvarska je pivovara provela u zajedničkom poduzeću s pivovarama iz Zagreba i Karlovca i za to vrijeme realizirana je nova velika investicija u novu varionicu koja omogućuje kuhanje 250 do 300 tisuća hektolitara piva godišnje. Tu proizvodnju omogućuje povećanje broja fermentora, do kojeg dolazi nakon Domovinskog rata. Tadašnji problemi na tržištu koji su se manifestirali kroz nestašicu piva omogućili su Daruvarskoj pivovari da 1994. godine skuha rekordnih 255 tisuća hektolitara.
Tada pivovara već posluje kao dioničko društvo u vlasništvu tadašnjih i bivših radnika, kako je registrirana nakon pretvorbe 1993. godine, no 12 godina kasnije sve udjele kupuje novi vlasnik, tvrtka Orlando Film Classic u nekoliko godina pivovara koš jednom mijenja vlasnika (tvrtka Durata), te završava u stečaju. Posrnulu pivovaru sredinom 2010. godine kupuje siračka grupa Kufner u vlasništvu obitelji Kufner i odmah organizira nastavak proizvodnje, ali i proslavu okrugle obljetnice – 170 godina najstarije hrvatske pivovare, koja nakon stečaja posluje pod novim imenom Pivovara Daruvar (do tada – Daruvarska pivovara).
Već slijedeće godine organizirana je nova masovna manifestacija, ovoga puta kao pivski festival i to je temelj fešte koja je od tada organizirana svake godine pod imenom Dani Staročeškog piva. Od 2015. godine u okviru Dana piva održava se i festival malih i nezavisnih pivovara, koji okuplja craft pivovare iz Hrvatske, ali i inozemstva. Tako je to trajalo do 2020. godine, kada je pandemija koronavirusa zaustavila sve, pa i velike priredbe. Tako nije mogla biti organizirana ni proslava novog okrugle obljetnice – 180. godišnjice osnutka pivovare. Čekajući bolja vremena i mogućnost proslave jubileja, lani je pivovara izdala luksuznu bogato ilustriranu monografiju Pivovara Daruvar – priča koja teče 180 godina, autora Mate Pejića, novinara češkog tjednika Jednota. Ali, dok proslava, pa ni promocija knjige, nisu mogle biti organizirane, radovi na novim objektima mogu se neometano odvijati i u epidemiološkim uvjetima, pa se tako u tvorničkom krugu gradi novo skladište, a količina proizvedenog piva stalno se povećava.
MONOGRAFIJA U POVODU JUBILEJA DARUVARSKE PIVOVARE
Pivovara Daruvar – priča koja teče 180 godina
Daruvarska pivovara najstarija je u Hrvatskoj, osnovao ju je Izidor Janković 1840. godine s ciljem proizvodnje piva za potrebe vlastelinstva i tada malobrojnih građana. Staročeško pivo jedan je od najstarijih pivskih brendova u zemlji, a po prvi put je korišten 1893. godine. U sklopu pivovare nekad je djelovala i munjara, koja je proizvodila struju za gradsku javnu rasvjetu, a poduzeće je u povijesti obavljalo i čitav niz drugih djelatnosti – imalo je bačvariju, proizvodnju slada, škroba i leda, slamnatih tuljaka, ulja, vina, rakije i likera, bilo je registrirano za ugostiteljsku i svratištarsku djelatnost, te za prikazivanje filmova kroz vlastiti slikopisni obrt, a pivovara je čak upravljala i ekonomijom svinja. Sve to, uz mnogo drugih podataka, zapisano je u knjizi Pivovara Daruvar – priča koja teče 180 godina, autora Mate Pejića, koju je Pivovara izdala u povodu obilježavanja jubileja.
„U nadi da se sada okrećemo mirnijim vremenima, u duhu optimizma i pozitivnih perspektiva, želja mi je da ovom monografijom prikažemo povijest nastanka i razvoja naše Pivovare, kako bi na taj način očuvali i dalje gradili svijest o višestoljetnoj tradiciji i važnosti proizvodnje piva u našem kraju,“ napisao je u svojoj pozdravnoj riječi suvlasnik Pivovare Slaven Kufner, a direktori Sandra Kufner i Siniša Lukač ističu: „Monografija Pivovare Daruvar povijesni je vremeplov o tradiciji i baštini kao dio kulturnog nasljeđa koja se desetljećima prenosi s naraštaja na naraštaj, a njome obilježavamo jubilarnu 180. obljetnicu Pivovare. Zato, s ponosom ističemo kako smo sretni i zahvalni što smo dio jedne lijepe priče i vjerujemo da ćemo dostojno i uspješno nastaviti stvarati budućnost Pivovare Daruvar i proizvoditi najbolje pivo.“
„Knjiga Pivovara Daruvar – priča koja teče 180 godina kruna je mog pisanja o pivu. Od 2008. godine svakodnevno pišem tekstove o pivu za web stranicu Pivnica.net, koju uređujem. Autor sam izložbe o pivu u stripu Nacrtaj mi krigl koja je gostovala u mnogim hrvatskim gradovima, u muzejima i galerijama te u češkim domovima kao dio Noći muzeja i Dana češke kulture, a otvaranje izložaba pratila su predavanja o povijesti piva. Pod okriljem pivskog portala nastala je i izložba fotografija Mojih 25 godina Oktoberfesta koju prati i publikacija s odabranim reportažama s minhenskog festivala piva,“ kaže autor.
Najveći dio monografije zauzima povijesni pregled, od osnutka Pivovare 1840. godine, do danas, za koji je građa skupljana u arhivima i muzejima, te na požutj4elim stranicama lokalnog tiska, naročito češkog tjednika Jednota, koji je bio najizdašniji izvor informacija. Osim povijesnog pregleda ona donosi šetnju pogonima Pivovare, sadrži potom poglavlje o Danima piva, pa o zanimljivim temama na ovaj ili onaj način vezanima uz daruvarsku pivovaru i njezino pivo (glazbeni orkestar Gambrinus, izložbe Nacrtaj mi krigl i Staročeško, zbirka pivskih eseja Pjenušave vedute, Žetvene svečanosti češke manjine, tvornički foto album, pivovarska pivnica Vranjevina, brendovi daruvarske pivovare, marketing Pivovare, virtualna promidžba, turistička ponuda, sport i rekreacija, sponzorsko praćenje kulturnih manifestacija) i na kraju su tu priče iz tvornice, odnosno sjećanja sadašnjih i bivših radnika Pivovare, te razne pjenušave zanimljivosti.
Knjigu je izdala Pivovara Daruvar, grafička urednica je Vlatka Daněk, grafički realizator Željko Podsednik, dok je lekturu i korekturu odradila Romana Žukina. Knjigu Pivovara Daruvar – priča koja teče 180 godina otisnula je tiskara Zelina u tisuću primjeraka, a može se kupiti putem web shopa daruvarske pivovare.
