Već dva desetljeća dodjeljuje Akademija tehničkih znanosti Hrvatske nagradu mladim znanstvenicima koji nisu članovi Akademije, koja nosi ime Vera Johanides, utemeljiteljice biotehnologije u Hrvatskoj i nekad voditeljice laboratorija Zagrebačke pivovare. Upoznajte ovu iznimnu znanstvenicu.
Biotehnologija na ovim prostorima začeta je još 1956., osnivanjem visokoškolskog studija pod nazivom Biotehnologija pri tadašnjem Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a u suradnji i za potrebe farmaceutske i fermentativne industrije, piše hrvatska Wikipedija u članku o dr. Veri Johanides, objašnjavajući nagradu koja nosi njezino ime. Od osnivanja Akademije tehničkih znanosti Hrvatske 1993., prof. emeritus Vera Johanides bila je počasna članica Akademije, sve do 2000., kada je preminula u 83. godini života. Bila je ugledna znanstvenica koja je, pored svojega predanog rada kao odgajateljica mladih stručnjaka na diplomskim i poslijediplomskim studijima, ostvarila izvrsnu suradnju s gospodarstvom na području proizvodnje antibiotika, fermentacijskih procesa i zaštite okoliša. Svojim je patentima dala veliki doprinos i zaštiti intelektualnog vlasništva. Akademija je stoga svojoj godišnjoj nagradi namijenjenoj mladim znanstvenicima koji nisu članovi Akademije dodijelila njezino ime. Godišnje nagrade (do pet godišnje) dodjeljuju se redovito od 2003., a sredstva su osigurana iz gospodarstva.
Odličan portret velike znanstvenice Vere Johanides donosi portal Vox Feminae u svojoj rubrici Strašne žene, a mi ga prenosimo u dogovoru s uredništvom:
Ispred Hrvatske akademije tehničkih znanosti u Zagrebu nalazi se bista koja prikazuje njihovu počasnu članicu, prof. emeritus dr.sc. Veru Johanides. Iako je manje poznata široj javnosti, bila je iznimno cijenjena znanstvenica koja je zapamćena kao utemeljiteljica biotehnologije u Hrvatskoj.
Rođena je 8. listopada 1917. godine u malom selu Tompjevci nedaleko Vukovara. Njezino puno ime glasilo je Vera Huberta Celestina Pirkmajer i odrasla je u obitelji s dvije sestre te jednim bratom, koje je majka odgajala sama. Pučku školu i gimnaziju završila je u Vukovaru, a nakon toga je otišla studirati na Sveučilište u Ljubljani. Diplomirala je ranih 1940-ih godina, najprije na Filozofskom fakultetu, na grupi predmeta kemija, fizika i matematika, te na kemijskom odjelu Tehničkog fakulteta.
Nakon završetka studija zaposlila se najprije u Carinsko-kemijskom laboratoriju gdje je radila do 1945. godine, a zatim u Zagrebačkoj pivovari gdje je bila voditeljica laboratorija. Na tom je radnom mjestu ostala pet godina, nakon čega započinje njezina duga karijera na Sveučilištu u Zagrebu. Naime, 1950. godine Johanides postaje asistentica na kolegiju “Tehnička mikrobiologija” na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Za vrijeme asistenture izrađuje svoju doktorsku disertaciju iz područja antibiotika na Sveučilištu u Ljubljani. Upravo je tijekom tog perioda stekla svoja prva iskustva s antibioticima i industrijskom mikrobiologijom, što će se pokazati dragocjenim u njezinoj kasnijoj suradnji s Plivom.
Svoju doktorsku disertaciju obranila je 1955. godine, da bi samo tri godine kasnije postala docentica, a 1964. godine redovna profesorica na Tehnološkom i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu gdje je predavala predmete “Industrijska mikrobiologija” te “Biokemijsko inženjerstvo”. Karijera sveučilišne profesorice je bila iznimno bitna stavka u njezinoj životnoj ostavštini jer je, osim svojih znanstvenih postignuća, s tog položaja utjecala na mnoge mlade znanstvenike i znanstvenice koje su imale priliku slušati i pratiti njezin rad. Posebno je bilo važno njezino sudjelovanje u organizaciji čak četiriju poslijediplomskih studija iz područja biokemijskog inženjerstva i zaštite okoliša. Osim kao profesorica, tri je godine (od 1984. do 1986.) radila kao prorektorica Sveučilišta u Zagrebu.
U mirovinu je otišla u dobi od 72 godine, a njezini prijatelji i suradnici sjećaju se kako je i nakon toga svoj um održavala vitalnim čitajući stručne članke te prateći najnovija kretanja u svijetu biotehnologije.
Kada je 1997. godine na Sveučilištu u Zagrebu ustanovljeno počasno zvanje profesor emeritus, ona je bila među prvima kojima je dodijeljeno. Umrla je 2002., ali njezin utjecaj i danas osjećaju mladi znanstvenici i znanstvenice, koji svake godine imaju priliku osvojiti nagradu nazvanu upravo njezinim imenom. Nagradu dodjeljuje Akademija tehničkih znanosti Hrvatske znanstvenicima/cama koje su doktorirale prije 35. godine života, a u proteklih su pet godina ostavile zamjetan znanstveni ili stručni napredak ili postigli zapaženi doprinos u području koje istražuju.
Znanstveni opus Vere Johanides je zaista impresivan i uključuje 14 registriranih patenata, 110 znanstvenih radova te 53 stručna članka. Međutim, najpoznatija je po tome što je upravo ona utemeljiteljica biotehnologije u Hrvatskoj pa ćemo nekoliko redaka posvetiti tom aspektu njezina djelovanja.
Europska federacija za biotehnologiju (EFB) definira biotehnologiju kao “integriranu primjenu prirodnih i inženjerskih znanosti s ciljem korištenja živih organizama, stanice i njihovih dijelova za proizvode i usluge”. Primjenjiva je u zdravstvu, farmaceutskoj industriji, primarnoj i sekundarnoj proizvodnji hrane i pića, za proizvodnju kemikalija, goriva… Iako tada nije bila poznata pod tim imenom, upotrebljavala se još prije 6000 g. u proizvodnji vina i piva. Danas, kada razvijamo neki antibiotik ili cjepivo, to možemo raditi uz pomoć biotehnologije.
U vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, važna farmaceutska tvrtka u Jugoslaviji bila je Pliva, s kojom je surađivala i Vera Johanides. Upravo kroz suradnju s Plivom Vera je 1956. godine bila osnivačica studija biotehnologije na Sveučilištu u Zagrebu, a to je ujedno bio jedan od prvih studija biotehnologije u Europi. Pokrenula ga je na tadašnjem Tehnološkom fakultetu (danas Prehrambeno-biotehnološki fakultet).
Dvije godine kasnije, kada postaje docentica, Vera je od Borisa Vrtara preuzela vođenje današnjeg Zavoda za biokemijsko inženjerstvo PBF-a Sveučilišta u Zagrebu (koji je tada još nosio naziv Zavod za tehničku mikroskopiju i tehničku mikrobiologiju). Zavod je značajan i danas, a uključuje odgovornost za znanstvenu i nastavnu aktivnost u biotehnologiji. Kada je na Biotehnološkom odjelu 1961. godine osnovana Katedra za biotehnologiju, predstojnica te katedre bila je upravo Vera Johanides. Osim toga, na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1957. osnovano je Hrvatsko mikrobiološko društvo, a među najzaslužnijima za osnivanje Društva bila je također Vera Johanides.
Njezino je djelovanje izlazilo iz okvira tadašnje države, pa se tako Vera našla na prvom Europskom kongresu biotehnologije koji je održan 25. rujna 1978. godine u Interlakenu u Švicarskoj. Tada je je osnovana Europska federacija za biotehnologiju, a Vera je bila jedna od potpisnica dokumenta o njenom osnivanju.
Osim što je razvijala biotehnološku znanost, jako je puno napravila i na području obrazovanja stručnjaka/inja, koji kasnije kao istraživači i sveučilišni profesori dalje rade na razvoju biotehnologije.
Zbog iznimnih zasluga za razvoj biotehnologije dobila je mnoga priznanja, među koje ubrajamo Medalju Lavoslava Ružičke, Medalju Purkinja, Orden zasluga za narod srebrnim vijencem, Medalju Grada Zagreba, Priznanje Charta Rabuziana te Nagradu Fran Bošnjaković. Osim toga, bila je jedna od prvih počasnih članica Akademije tehničkih znanosti.
Osim već spomenute Nagrade Vera Johanides, svake godine se u suradnji s Hrvatskom akademijom tehničkih znanosti i Hrvatskim društvom za biotehnologiju održavaju međunarodni simpoziji posvećeni upravo našoj strašnoj znanstvenici Veri Johanides.
Prije nekoliko godina, učenici Vukovarske gimnazije pred svoju su školu posadili 20 mladih lipa u čast bivšim učenicama i učenicima, a jednu su lipu posvetili upravo Veri Johanides. Osim toga, nekoliko je učenica priredilo zanimljivu tematsku izložbu, a nadamo se da je to jedan od mnogih budućih koraka za upoznavanje s likom i djelom utemeljiteljice biotehnologije u Hrvatskoj.
Članak prenosimo s portala Vox Feminae u dogovoru s uredništvom
Autorica teksta Ana Domitrović
Autorica naslovne ilustracije Diana Mataković
Vera Johanides bila je istaknuta sudionica i predsjedateljica Prvog simpozija industrije piva Jugoslavije, održanog od 13. do 15. ožujka 1963. a i predsjedavala je panel diskusiji održanoj tijekom simpozija, te dala značajan doprinos uspjehu skupa i donesenim zaključcima. Na simpoziju je imala i referat pod nazivom O koliformnim bakterijama u sladovini i pivu kao mjerilu sanitarne ispravnosti gotovog proizvoda, objavljen i u zborniku radova sa Simpozija.
Faksimil toga referata objavljujemo u našoj galeriji.
