Poprilično raširen trend u češkim pivovarama je kuhanje zelenog piva za uskrsne blagdane, točnije za Veliki četvrtak, koji se u Češkoj zove Zelený čtvrtek, kada se jede zelena hrana i piju zelena pića. Zeleno pivo nekih pivovara, piše tjednik 5plus2, su jeftini marketinški trikovi, obična piva obojena umjetnom farbom. No, čeka ima i bogatu tradiciju kuhanja pravih uskrsnih specijala.
Ta tradicija, naglašava tjednik, seže još u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, a neke pivovare te se tradicije drže i danas. Baš za Uskrs, odnosno pedesetodnevnu pripremu najradosnijeg kršćanskog blagdana valjale su se iz samostana i pivovara bačve s posebno pomno pripremljenim blagdanskim specijalom. „Poznata su mesopustna piva, koja su stoljećima kuhana u samostanima. Bila su jaka jer su čovjeku trebala dodati energiju u vrijeme posta, odnosno suzdržavanja od jela, imali su ti uvarci nadomjestiti nedostatak mesa, koje se u korizmi nije smjelo jesti. U srednjem su se vijeku specijalna piva kuhala u vrijeme najvećih svečanosti, onih žetvenih, kada se spremala ljetina, a tijekom zime pravila su se posebno jaka piva," kaže Marek Kocvera, direktor Samostanske pivovare Strahov.
Specijalno zeleno pivo koje je naročito moderno posljednjih godina, nije sa stanovišta svečanih pivskih uvaraka ništa novo. Mnoge pivovare ga kuhaju, pa tako i Rohozec iz Turnova. „U pivo dodajemo proljetno bilje, na primjer mladi ječam ili sušeni podbijel (konjsko kopito), što bi se u pivu trebalo lagano osjetiti. Obično su to biljke iz prethodne godine, jer je za nove još rano," objašnjava direktor pivovare František Jungmann.
No, to ne znači a majstor pivar sa svojim pomoćnicima ide na livadu čupati travu. „Danas se koriste biljni ekstrakti, koje proizvode specijalizirani proizvođači. Mi ih nabavljamo od jedne češke i jedne austrijske firme," dodaje Jungmann.
Brnjanska pivovara Starobrno kuha zeleno pivo već po trinaesti put. Uz biljni ekstrakt tu u pivu dodaju i specijalni liker, koji pomaže da pivo dobije bolju boju.
No, ima pivovara, koje ne kuhaju zeleno pivo. „Nisam pistaša zelenih niti bilo kojih drugih obojanih piva. Nekad je to marketinška akcija, u kojoj se pivo oboji prehrambenom bojom," kaže Kocvera iz samostanske pivovare Strahov i dodaje da oni pripremaju uskrsni specijal s 13 posto slada.
Zelenu boju mogu pivu dati i koprive, a dodavanje kopriva u pivo poznato je još od 16. stoljeća, kada je bilo popularnomu Britaniji. Osim blago zelene boje kopriva pivu daje i karakterističnu aromu. Za kuhanje šarže od 700 litara potrebno je sedam kilograma sušenih kopriva.
Đumbirovo pivo. O Uskrsu ćete ponegdje naići na đumbirovo pivo koje se u nekim vremenima smatralo svečanim pićem. Uz malo pretjerivanja majstori pivari tvrde da su piva s koprivom i đumbirom dobra prevencija protiv gripe.
„Posljednje pivo" Minipivovara Hauskrecht iz Brna priredila je specijal po imenu PH13 Marcen. Riječ je o pivo koje Nijemci zovu Märzenbier, odnosno kako bismo mi to rekli - ožujsko. U srednjevjekovnoj Bavarskoj tako se zvalo posljednje pivo skuhano prije blagdana Svetog Juraja, Jurjeva, odnosno Đurđeva (24. travnja). Nakon toga kraljevskim je dekretom bilo zabranjeno kuhanje piva sve do blagdana svetog Mihaela, Mihovila, Miholja (29. rujna). Razlog za to su učestali požari i visoke ljetne temperature.
Autor: Josef Hora
Izvor: Hobby
