Muzeji piva, pivarstva i pivske kulture postoje posvuda po svijetu i postaju zanimljiv dio turističke ponude, a za razliku od nas, koji iza sebe imamo tek jednu izložbu i jedan muzej u nastajanju, naši susjedi Slovenci za to znaju već dugo. Muzej Pivovarne Union u Ljubljani postoji naime više od četvrt stoljeća.
Ovaj muzej otvoren je 1987. godine, kao prvi u Sloveniji i jedan od najvećih u Europi. Priprema i prikupljanje eksponata trajala je petnaest godina,a zdušno su pomogli radnici pivovare, koji su dali značajan obol u akciji čuvanja nasljeđa od zaborava.
Muzej je uređen u potkrovlju napuštene sladare, koja je zaštićena kao spomenik kulture. Nalazi se u dvorištu pivovare, a krase je dva velika dimnjaka. Zbirka, podijeljena na tematska područja, pruža cjelovit uvid u povijest pivovare, u povijest proizvodnje piva i sode, transporta, ugostiteljske opreme, pivskog posuđa, etiketa i pivskog marketinga. U muzejskom prostoru može se pogledati i film o pivovari Union.
Pivovara je utemeljena 1864. godine kao Pivovarna Kosler, malo obiteljsko poduzeće Ivana i Petera Koslera, koje se brzo razvijala, pa je pivovara brzo postala najveća u kranjskom kraju, a njeno pivo prodavalo se i u Trstu, sjevernoj Italliji, u Austriji, na hrvatskom primorju i u Dalmaciji. Svjesni velikog potencijala Austro-Ugarske, braća Kosler 1909. godine uz pomoć bankarskog kapitala, osnivaju dioničko društvo Pivovarne Union, u sastavu kojeg su uz pivovaru Kosler bile još pivovare Reininghaus i Puntigam iz Graza, te Göss iz Leobena. Pored braće Kosler najveći dioničari bili su Austrijski kreditni zavod za trgovinu i industriju, te pivovare Göss, Reininghaus i Puntigam.
U slijedećih petnaest godina Union preuzima niz manjih slovenskih pivovara, a 1920. društvo osniva tvornicu kvasca i špirita, čime nadomještavaju gubitke uzrokovane padom prodaje piva uslijed velike ekonomske krize. Godine 1925. pivovara unatoč krizi doseže godišnju proizvodnju od 100 tisuća hektolitara piva.
Drugi svjetski rat donosi nove probleme i velika razaranja, pa ipak 1945. godine pivovara kuha 45 tisuća hektolitara piva. Godinu dana kasnije pivovara je nacionalizirana, a slijedećih godina dobro se razvija i proširuje kapacitete, te 1963. godine već proizvodi 220 tisuća hektolitara piva, počinje izvoziti u Italiju, obnavlja postrojenja, dograđuje nove objekte. Godine 1988. proizvedeno je 918 tisuća hektolitara piva, što je predstavljalo osam posto pivskog tržišta Jugoslavije. Union je bio najveći jugoslavenski izvoznik piva, a izvozio je u SAD, Kanadu, Švedsku, Austriju, Italiju i Australiju. Do rata preuzima Istarsku pivovaru u Buzetu, gdje se još od 1988. kuha Union pivo po licenci i to je prvo pivo na prostorima Jugoslavije koje se po licenci kuha u drugoj pivovari. Onda počinje proizvodnja bezalkoholnog piva Uni, pa tamnog piva Črni baron, 1993. godine proizvodni asortiman se širi paletom bezalkoholnih pića Sola, a 1995. godine i prirodnom vodom Zala.
