Češka je neporeciva pivarska velesila, a također je nezaobilazno mjesto proizvodnje hmelja, a hmeljarska regija Žatec i žatečki krajolik hmelja upisani su na prestižni UNESCO popis nematerijalne svjetske baštine. Istraživanje i uzgoj hmelja u Češkoj i Moravskoj traje čitavo stoljeće a ova lijepa obljetnica obilježena je i predstavljanjem knjige o uzgoju, svojstvima i korištenju hmelja, koju je pripremio autorski tim predvođen Karelom Kroftom. Stručnjaci Instituta za hmelj i dalje uzgajaju nove sorte, testiraju kvasce i pokušavaju povećati otpornost žatečkog srednje ranog crvenog hmelja (polorani červeňák) na klimatske promjene.
Institut također proizvodi pivo, uključujući bezalkoholna piva i zahmeljenu vodu. Segment piva s niskim udjelom alkohola i bezalkoholnog piva jedini je koji raste u industriji. Piše Žatečki dnevnik.
Hmeljarstvo, kao i svaka druga grana, neprestano se razvija, što je povezano s promjenama u tehnologijama pivarstva. Primjenjuju se nove generacije pesticida s minimalnim štetnim učincima, stručnjaci su uzgojili desetke novih sorti hmelja. Knjiga od 800 stranica pruža sveobuhvatan skup informacija o hmelju. Sadrži i poglavlja posvećena hmelju kao ljekovitoj biljci. Uzgoj je ključan. Pivovare ne žele genetski modificirane organizme, zbog čega prevladavaju klasične metode, rekao je Krofta. Institut je uzgojio desetke sorti, od kojih su neke uspješne i u inozemstvu. Prema Krofti, jedan od važnih smjerova je uzgoj na otpornost na klimatske promjene. Oko trećine hmeljarskih polja u Češkoj ima navodnjavanje, ali drugima nedostaje izvor vode. Glavna sorta češkog uzgoja hmelja ostaje žatečki polorani červeňák. "Priznat je u svijetu kao standard kvalitete. Moramo računati na ovu ključnu sortu za budućnost, ali ona mora biti i otporna na ono što se događa s klimom", naglasio je Krofta.
U sastavu Instituta za hmelj djeluje mala pivovara. U jednoj šareži skuhaju 50 litara piva, koje je namijenjeno kušačima. Sve se može promijeniti, od vode, hmelja, slada, kvasca do procesa. Okus piva će se promijeniti, čak i ako je receptura ista, ali pivovara je drugačija. Godišnje skuhaju 80 do 100 šarži. Sada u svom modernom pogonu imaju i bezalkoholno pivo. "Testiramo nove kvasce s novim sortama hmelja", rekao je pivar Jan Hervert. Prema Krofti, češki pivopija je tradicionalan i najčešće poseže za lagerom, ali i to se mijenja. "Mladi vole IPA-u, na primjer, a bezalkoholno pivo je sve popularnije. To je i globalni trend", rekao je Hervert. Moguće je približiti okus hmelja ljudima hmeljskom vodom. "To je način da hmelj bude dostupan i apstinentima", napomenuo je pivar.
Prošlogodišnja berba hmelja u Češkoj Republici bila je nešto iznad prosjeka i iznosila je 6.909 tona. To je bilo 415 tona više nego 2024. Tijekom godine izmjenjivali su se povoljni i nepovoljni uvjeti, ali u odlučujućem kolovozu oni su u konačnici bili korisni za rast.