Pivnica.net
Banner

Pivo u stihu i prozi

Ugroženi šnit

Karel Čapek   |   20.04.2011.     4676

Ugroženi šnit

Šnit, kao što znamo, spada u mjere za volumen; nije to ni politra, a nije niti malo pivo, to je mjera više onako odoka. Malo pivo naručuju oni koji baš ne piju; pivopija, kad se baš ne želi napiti, nego tek ovlažiti grlo, ne uzima „nula-tri," jer bi to za njega bila velika sramota, nego naruči šnit.

Šnit je politra, ali ne „napakirana," s pjenom do pola čaše; od dobre volje gostioničara zavisi, koliko će pjene napraviti u kriglu.

Upravo zbog toga došao je šnit u probleme. Radi se naime o dugotrajnom ratu ugostitelja i pivovara; a kako pivovare ne daju na sebe, prijete pipničarima, da će ukinuti šnit kao mjeru, jer da krčmari na njima zarađuju, pa će pivo morati prodavati samo natočeno do posljednje kapi, baš kao što se to radi s kemikalijama u menzuri. To bi značilo kraj šnita, te neodređene mjere, bez strogih pravila, pa onda dobre pivopije u gostionicama mogli rogoboriti, kako više neće piti i da idu na spavanje, a onda se dati nagovoriti i reći: „Dobro, gospon krčmaru, može još jedan šnit." Pivopijama bi falila ta posljednja kapljica za oproštaj, koju smo zvali šnit. Ali, nema straha: mnoge stvari kojima nam prijete se ne dese. Ni šnit neće nestati, jer bi s njim nestao i omiljeni prijelaz i kompromis od „popiti još jednu" do „ne popiti više ni kapi." Šnit je barem malo više od ništa, premda to nije puna čaša. I zato će opstati, kao i većina kompromisa.

Lidové noviny, 18. travnja 1936.

S češkog preveo Mato Pejić

Naziv šnit (češki: šnyt) dolazi od njemačkog schnitt, što znači rezanje, rez. Nijemci imaju i izraz Bierschnitt za malu čašu piva. Karel Čapek u svojoj novinskoj kolumni iz 1936. godine opisuje što je to i zašto je to dobro. Nažalost, danas ova kategorija uopće ne postoji, a pivopije smatraju da se modernim pipama i ne može napraviti pošteni šnit. U svakom slučaju i kad bi to bilo lako, morate dobro poznavati pipničara, da bi vam to pristao učiniti.

Karel Čapek (1980. - 1938.) bio je doktor filozofije, novinar i pisac. Najznačajniji je češki prozaik između dva svjetska rata i najpoznatiji češki pisac izvan granica zemlje. Školovao se u Brnu, Pragu, Berlinu i Parizu, a prve radove objavljivao je zajedno s bratom Jozefom. Samostalno je pisao romane, drame, putopise, eseje, kozerije i feljtone. Svjetsku slavu postigao je dramom R.U.R. (Rossums Universal Robots, 1920.), u kojoj je u sve rječnike svijeta uveo termin robot i započeo niz utopističkih djela, koja se bave problemom opasnosti od naglog razvoja tehničke civilizacije - Tvornica apsolutnog, Krakatit i Rat daždevnjaka, nametnuvši se tako kao tvorac moderne znanstvene fantastike. Za Prvog svjetskog rata počeo je pisati bajke, crpeći građu iz narodnih predaja. Napisao je jedanaest priča, kojima se svrstao u osnivače moderne bajke. Među njima je i Poštarska bajka, koja se kod nas već duže nalazi na popisu obvezne lektire u nižim razredima osnovnih škola, a posljednji prijevod te bajke, za slikovnicu s ilustracijama Svjetlana Junakovića, koju je 2001. objavila zagrebačka naklada Fran, supotpisuje i vaš urednik i prevoditelj feljtona o šnitu.

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Prohibicija vas tjera da plačete u svoje pivo, ali vam istovremeno ne dopušta pivo u koje biste plakali.
Don Marquis

Nacrtaj mi krigl








Najnovije iz kategorije Pivo u stihu i prozi